Međunarodni dan pismenosti se obilježava 8. rujna. Međunarodni dan pismenosti je uspostavljen na inicijativu UNESCO-a 1965. godine, a za cilj ima upozoriti na problem koji je još uvijek prisutan u svijetu i koji se zove nepismenost.

Pitanje pismenosti jedna je od ključnih komponenti UN-ovih ciljeva održivog razvoja i UN-ove Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Pismenost odnosno pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ostvarivanje tog prava je jedan od temelja za kvalitetan osobni razvoj svakog pojedinca i napredak društava u kojima živimo.

Kroz obilježavanje ovog Međunarodnog dana djeca i mladi širom svijeta, potiču se na čitanje i učenje, odnosno postizanje stupnja pune pismenosti uključujući i informatičku pismenost.

Prema UNESCO-vim procjenama iz 2017. godine, u svijetu je oko 750 milijuna odraslih nepismenih osoba, od kojih su dvije trećine žene. Jedan od značajnih problema predstavlja i podatak kako veliki broj mladih ljudi, u dobi između 15 i 24 godina, ima slabo razvijene ili uopće nema razvijene osnovne vještine čitanja i pisanja.

Prema zadnjem Popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj provedenom 2011. godine, zabilježeno je 30.400 nepismenih osoba.

Od pokretanja obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća, pa sve do danas, definicija pismenosti i njeno shvaćanje se neprekidno razvijao i mijenjalo, sukladno s tim kako su se mijenjale društvene, političke, znanstvene, tehničke i druge okolnosti u svijetu.

Danas pojam pismenosti nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja, već uključuje puno više sposobnosti i znanja. UNESCO definira pismenost kao sposobnost pronalaženja, sposobnost razumijevanja i sposobnost korištenja informacija.

U svojim dokumentima UNESCO govori o pet oblika pismenosti: osnovna pismenost, računalna pismenost, medijska pismenost, obrazovanje na daljinu i e-učenje te kulturalna pismenost.

Jeste li znali da:

1 od 5 adolescenata i 1 od 5 odraslih u Europi ne razumije upute uz lijek?

Prosječno 11 osoba u svakoj ulici u Europi ne zna dobro čitati ili pisati?

4 djece u svakome školskom razredu u Europi ima teškoća s vještinama čitanja i pisanja?

Ovogodišnja tema obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti je „Pismenost i razvoj vještina“. Usprkos napretku, izazovi opismenjavanja i dalje postoje. Istodobno zahtjevi za vještinama potrebnim za rad kontinuirano se povećavaju. Usmjereno je to na vještine i kompetencije potrebne za zapošljavanje, osobito tehničke i strukovne vještine, uz prenosive i digitalne vještine te posljedično na karijere i osiguranje sredstava za život.

Tema „Pismenost i razvoj vještina“ usmjerava ka istraživanju integriranih pristupa koji istodobno podržavaju razvoj pismenosti i vještina, te u konačnici poboljšavaju život ljudi i doprinose stvaranju pravednijih i održivijih društava. 

Pitanje pismenosti i stjecanja obrazovanja iznimno je važno kada govorimo o starijim i mlađim Romkinjama i Romima u Hrvatskoj. Značajan broj romske djece nije obuhvaćen posebno vrtićkim, ali i predškolskim programima. Još uvijek dio romske djece ne završava osnovnoškolsko obrazovanje, iako je ono u Republici Hrvatskoj po zakonu obavezno. Još uvijek je mali i nedovoljan broj romskih učenika koji su pohađali ili su završili srednje škole, a iznimno je mali broj Roma koji su završili fakultete ili studiraju.

Prema Regionalnoj anketi kućanstava iz 2011. godine koju su objavili UNDP, Svjetska banka i DG Regio – Romi u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi, a odnosi se na Rome stare između 25 i 64 godine, srednju školu kao najviše postignuto obrazovanje u Republici Hrvatskoj je imao samo 10% Roma. Podatak je to koji zabrinjava. sam po sebi, Prosječno viši stupanj obrazovanja od Roma iz Hrvatske imaju Romi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji.

Sve to daje razloga za ozbiljnu zabrinutost kada je riječ o pismenosti odnosno obrazovanosti Roma u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan pismenosti nam daje priliku da pozovemo sve Rome ali i sve nadležne institucije da učine više kada je riječ o obrazovanju.