Sukob je počeo nakon što je švedska tvrtka H&M objavila da neće koristiti pamuk koji je proizveden u Xinjiangu, kao poruka kineskim vlasima koje su navodno koristile prisilan rad Ujgura za sakupljanje pamuka. Odmah nakon toga, H&M outlet u Urumqiju u Xinjiangu bio je zatvoren, a logotip tvrtke uklonjen je s reklamnih oznaka.

Drugi veliki trgovački lanci odjeće su nakon toga također počeli izražavati zabrinutost u vezi s represijama nad Ujgurima. Kao posljedica, spisak velikih inozemnih tvrtki za proizvodnju odjeće koje su bile izložene pritisku od strane kineske vlade kao odgovor na optužbe, proširio se na lance poput H&M, Nike, Burberry, Adidas i Converse.

Online trgovina i internetske stranice ovih robnih marki također su bile blokirane u Kini.

Xu Guixiang, glasnogovornik regionalne vlade u Xinjiangu, reagirao je na situaciju sljedećom izjavom: "Mislim da tvrtka ne bi trebala politizirati svoje ekonomsko ponašanje". Također je dodao: "Može li H&M i dalje zarađivati ​​na kineskom tržištu? Više ne".

Kontekst

Povijesno gledano, Xinjiang, jedna od autonomnih regija Kine, bilo je mjesto tradicionalnog naseljavanja Ujgura i drugih muslimana koji govore turkijske jezike. Ove nacionalne skupine u Xinjiangu, koje su kulturno i etnički bliske narodima Srednje Azije nastojale su čuvati svoja vjerska uvjerenja i običaje.

Ipak, prije nekoliko godina zapadni mediji i organizacije za ljudska prava počeli su izvještavati o masovnim represijama prema ujgurskoj muslimanskoj manjini u Kini. Prema dokumentima, koji su procurili, a koje je objavila britanska medijska kuća BBC, od početka 2016. godine policija je uhićivala pripadnike manjinskih nacionalnih skupina u Xinjiangu i držala ih u takozvanim "centrima za stručno osposobljavanje".

U ovim centrima za "preodgoj" Ujguri su prolazili kroz mučenja, masovni nadzor i prisilnu političku indoktrinaciju. Žene su prisilno sterilizirane i izložene su grupnim silovanjima i seksualnim zlostavljanjima. "Bili su vrlo okrutni, nanosili su bol i ozljede tukući me i udarajući mi glavu o zid ... to je bio njihov način da nas kazne", - rekla je Tursunay Ziawudun (42 godine) opisujući strašne detalje svog zatočeništva u jednom od kampova.

Na službenoj razini, korištenje kampova za "preodgoj" kineska vlada opravdava borbom protiv terorizma, vjerskog ekstremizma i separatizma.

Unatoč tome što Kina odbacuje optužbe, skupljeni dokazi o kršenju ljudskih prava u Xinjiangu bili su praćeni nedvosmislenim izjavama mnogih međuvladinih organizacija koje su definirale djelovanja kineskih vlasti kao genocid. Napetost se povećala u ožujku 2021. godine, nakon što su SAD, Europska unija, Velika Britanija i Kanada uvele sankcije protiv niza kineskih dužnosnika, optuženih za kršenja ljudskih prava.

Kina je, međutim, ponovo odbacila optužbe za zločine protiv Ujgura. Xu Guixiang, glasnogovornik Vlade Xinjianga, izjavio je: "Dobro poznaju trikove političke manipulacije i opsjednuti su sankcijama do razine histerije. EU, SAD, Velika Britanija i Kanada partneri su u političkim manipulacijama, njihova svrha je destabilizacija Xinjianga i Kine kroz optužbe za kršenja ljudskih prava».

U nemirima, koji su nastali zbog zbunjujuće situacije u Xinjiangu, ipak je najvažnije paziti na to da zapaljiva retorika, koju koriste dužnosnici i velike kompanije za međusobne optužbe, ne uguši glasove ljudi koji zovu u pomoć - bez obzira na politiziranost situacije.

 

 

 

 

 

ZAGREB, Apr. 14 - In March 2021, reports on rampant human rights violations against the Muslim Uyghur minority in China stirred up the general public. A new debate was sparked after a number of Western clothes retailers openly expressed their concern over the alleged use of the forced labor in cotton production in Xinjiang.

More specifically, the controversy began, when the Swedish brand H&M released its statement on boycotting cotton produced in the Xinjiang region in response to coercive conditions under which many Uyghurs were apparently picking cotton. Right after that, an H&M outlet in Urumqi, Xinjiang was shuttered with its logos removed from the signboards.

Similarly, other big clothes retailers started raising awareness about the repression of Uyghurs. As a result, the list of big foreign apparel companies targeted by the government of China in response to the accusations has been subsumed by manifold brands such as H&M, Nike, Burberry, Adidas and Converse.

Online shops and websites of the brands have also been blocked in China.

Xu Guixiang, a spokesman for the regional government of Xinjiang, reacted to the situation by claiming the following, «I don’t think a company should politicize its economic behavior». He added, «Can H&M continue to make money in the Chinese market? Not any more».

Background

Historically, Xinjiang, one of the autonomous regions of China, was a place where Uyghurs and other Turkic-speaking Muslims traditionally settled down. Culturally and ethnically close to the peoples of Central Asia, ethnic groups in Xinjiang have been keen on preserving their religious beliefs and practices.

Yet, a few years ago, the Western media and human rights organizations started reporting about the massive repression of the Uyghur Muslim minority in China. According to the leaked records, exposed by BBC in the aftermath, minority ethnic groups in Xinjiang have been taken away by the country’s police and detained in so-called «vocational training centers» since 2016.

In the «re-education» centers, Muslim Uyghurs have been gone through mass surveillance, forced political indoctrination and torture. Women have been sterilized unwillingly and become victims of gang rape and sexual abuse. «They were extremely sadistic, causing pain and damage to the body by beating and smacking my head on the wall… it was their way of punishing us», - Tursunay Ziawudun, 42, revealed, while describing atrocious details of her detention in one of the camps.  

On the official level, the use of the “re-education” camps has been defended by the Chinese government as sine qua non to counter terrorism, religious extremism and separatism.

Notwithstanding China’s rejection to acknowledge the repression against Uyghurs, the accumulated evidence on human rights violations in Xinjiang was followed by unequivocal statements of many intergovernmental organizations defining the situation as genocide. The tension increased in March 2021, after the United States, the European Union, Britain and Canada imposed sanctions on several Chinese officials, accused of human rights abuses.

China, yet again, denied allegations it was committing crimes against Uyghurs. Xu Guixiang, a Xinjiang government spokesman, claimed, «They’ve lost their minds. They are keen on political manipulation and addicted to the trick of sanctions to the level of hysterical. The EU, the US, the UK and Canada are partners in political manipulation, their purpose is to destabilize Xinjiang and China by citing human rights».

In the massive turmoil, arising over the perplexing situation in Xinjiang, it’s yet foremost to verify that the inflammatory rhetoric, used by officials and giant companies for mutual accusations, won’t muffle the voices of the people, urgently calling for rescue – regardless of politicized contexts.