Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja na sve žrtve nacističkih režima tokom Drugog svjetskog rata koji se obilježava 27. siječnja, na dan kada je Crvena armija 27. siječnja 1945. godine oslobodila preostalih oko 7.500 logoraša koje su u logoru smrti Auschwitz u Poljskoj ostavili nacisti.

Opća skupština Ujedinjenih naroda svojom rezolucijom 60/7 usvojenom 1. studenog 2005. godine na 42. plenarnom zasjedanju Opće skupštine uspostavila je na 27. siječanj međunarodni Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. Bio je to rezultat inicijative Izraela na posebnom zasjedanju Opće skupštine ujedinjenih naroda održanom 24. siječnja 2005. godine posvećenom obilježavanju 60. godišnjice oslobađanja nacističkih koncentracijskih logora i završetka holokausta nad stradalničkim narodima.

Rezolucija 60/7 poziva sve zemlje članice Ujedinjenih naroda da obilježavaju sjećanje na žrtve holokausta i potiče ih na razvijanje obrazovnih programa o povijesti holokausta s ciljem da se onemogući ponavljanje genocida nad bilo kojim narodom u budućnosti. Rezolucija odbacuje bilo koji pokušaj negiranja da se holokaust dogodio i osuđuje sve pojavne oblike vjerske nesnošljivosti, progona, uznemiravanja ili nasilja protiv pojedinaca ili zajednica na osnovu etničkog odnosno nacionalnog podrijetla ili vjerskih uvjerenja. Rezolucija 60/7 također poziva na mjere aktivne zaštite i očuvanja mjesta na kojima je počinjen holokaust i koja su služila kao nacistički logori smrti, koncentracijski logori, logori za prisilni rad i zatvori te poziva na uspostavljanje posebnog programa Ujedinjenih naroda usmjerenog na aktivnosti komemoriranja žrtava holokausta, kulture sjećanja i obrazovanja o holokaustu.

U poruci povodom međunarodnog Dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti 2008. godine glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-Moon je, pored ostalog, napisao:

Međunarodni dan u sjećanje na žrtve holokausta je dan na kojem moramo ponovno potvrditi našu predanost ljudskim pravima.
Moramo ići dalje od sjećanja i pobrinuti se da nove generacije znaju ovu povijest. Moramo primijeniti lekcije o holokaustu na današnji svijet. I moramo učiniti najviše što možemo kako bi svi narodi mogli uživati u zaštiti i pravima za koja se zalažu Ujedinjeni narodi.

U Izraelu, koji Dan sjećanja na holokaust – Jom hašoa obilježava u proljeće, 27. siječnja se  obilježava Nacionalni dan borbe protiv antisemitizma. Izraelske škole, vojska, javne institucije i mediji provode povodom tog dana posebne programe koji se bave pitanjima antisemitizma u svijetu.

Dan sjećanja se obilježava u najvećem broju europskih zemalja, a za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. I Republika Hrvatska je nakon donošenja rezolucije Ujedinjenih naroda počela obilježavati ovaj dan 27. siječnja, a od studenog 2005. godine je Republika Hrvatska postala stalnom članicom Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu.

PORAJMOS

Pored 27. siječnja - Dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti Republika Hrvatska službeno obilježava i 2. kolovoz - Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa.

Europski parlament je ovaj datum prihvatio 2015. godine, u znak sjećanja na 2. kolovoza 1944. godine kada je u jednoj noći ubijeno preostalih 2897 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz, usvojivši Rezoluciju o anticiganizmu u Europi i priznanju dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugome svjetskom ratu na razini Europske unije. U Rezoluciji je istaknuta i potreba borbe protiv anticiganizma na svim razinama i svim sredstvima.

U Republici Hrvatskoj je ovaj datum priznat 12. prosinca 2014., kada je Hrvatski sabor, na inicijativu koju je pokrenulo Romsko nacionalno vijeće, donio Odluku o proglašenju međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta (Narodne novine broj 151/14). Pojam Porajmos na romskom jeziku označava genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu.

Prema podacima Spomen područja Jasenovac iz ožujka 2013. godine od ukupno 83.145 do tada imenom utvrđenih žrtava ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac Romi čine oko 19,5 % odnosno ukupno 16.173 osobe (5.608 djece, 4.877 žena i 5.688 muškaraca). Navedeni podaci se odnose samo na imenično utvrđene žrtve dok veliki broj Roma, ali i drugih žrtava nije još identificiran i vjerojatno nikada neće ni biti identificiran. Uz romski i srpski i židovski narod je bio žrtva ustaškog genocida tokom Drugog svjetskog rata. Od ukupno 83.145 imenom identificiranih žrtava koncentracionog logora Jasonevac Srbi čine više od 57%, a Židovi oko 16% broja žrtava.

Uz navedene stradalničke narode u Jasenovcu je samo prema popisu imenom identificiranih žrtava ubijeno 4.255 Hrvata te 1.819 pripadnika drugih naroda te 155 neidentificiranih žrtava. Pored koncentracijskog logora Jasenovac genocid i masovni zločini protiv čovječnosti za vrijeme Drugog svjetskog rata su provođeni u brojnim drugim logorima i zatvorima, a veliki broj žrtava je ubijen i u svojim kućama ili na drugim mjestima.

JASENOVAČKA DEKLARACIJA

Sudionici Međunarodne konferencije Povezivanje povijesnog iskustva Roma u Europi s promicanjem tolerancije i nediskriminacije Roma održane 23. i 24. svibnja 2013. u Zagrebu i Jasenovcu, u sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Desetljećem za uključivanje Roma 2005. – 2015., usvojili su Jasenovačku deklaraciju. Deklaracijom je istaknuto kako su nad romskim stanovništvom u mnogim europskim i drugim zemljama za vrijeme Drugoga svjetskog rata izvršeni brojni zločini koji su imali za cilj njihov genocid, odnosno sustavno istrebljenje, a doveli su do Porajmosa. Ovaj zločin je dugi niz godina bio sustavno prešućivan.

Jasenovačka deklaracija poziva na državno i opće društveno priznavanje romskog stradanja u Drugom svjetskom ratu u europskim i drugim zemljama, ponajviše radi rastuće diskriminacije prema Romima kao i na poticanje znanstvenih i drugih istraživanja vezanih uz stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu kao jedan od uvjeta za primjereno priznavanje njihovog stradanja.

Deklaracija dalje poziva na unapređivanje i usklađivanje rada obrazovnih institucija u europskim i drugim zemljama kako bi se na primjeren način educiralo stanovništvo o stradanju Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata te poziva javne i druge medije u europskim i drugim zemljama da na primjeren način informiraju stanovništvo o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu.

Jasenovačka deklaracija poziva državne i druge institucije i organizacije na primjereno obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa (2. kolovoza), posebice na mjestima njihovog stradanja i poziva na poticanje muzejske i druge slične institucije u europskim i drugim zemljama na organiziranje kulturno – edukacijskih aktivnosti o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu.

Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti prilika je da podsjetimo nadležne institucije Republike Hrvatske kako većina očekivanja iz Jasenovačke deklaracije, ali i iz Rezolucije 60/7 Opće skupštine Ujedinjenih naroda još uvijek nije ostvareno.