Irski Putnici, poznati i kao Mincéir, autohtona su nacionalna manjina iz Irske. Vjeruje se da su u Irskoj prisutni stoljećima, razlikujući se od ostalog stanovništva, najviše ali ne isključivo, svojim nomadskim načinom života, jezikom i tradicijom.

Unatoč njihovoj dugotrajnoj povijesnoj prisutnosti na britanskom otočju, Ujedinjeno Kraljevstvo je 2017. godine službeno priznalo irske Putnike kao nacionalnu manjinu, a to je rezultiralo proširenem i na Putnike zaštite prema Zakonu Ujedinjenog Kraljevstva o jednakosti iz 2010. godine. S procijenjenom populacijom od 30.000 do 40.000, irski Putnici predstavljaju otprilike 0,6% stanovništva u Irskoj, a oko 20.000 živi ih u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje čine samo 0,03% stanovništva. Putnici su u prošlosti bili izloženi marginalizaciji i predrasudama šire zajednice kako u Ujedinjenom Kraljevstvu tako i Irskoj, koji traje i danas, unatoč povećanim naporima u borbi protiv njihove diskriminacije u društvu.

Početkom ožujka ove godine novinski portal Inews otkrio je da je Pontins, kompanija koja upravlja parkovıma za odmor, i koja vodi šest odmarališta u Engleskoj i Walesu, uspostavila crnu listu koja je sadržavala prezimena irskih Putnika, upućujući svoje osoblje da odbijaju njihove rezervacije, te je nadzirala pozive zaposlenika i promijenila pravila tvrtke kako bi onemogućila Putnike da dolaze u parkove kojima upravljaju. Nakon zviždača koji je obavijestio Povjerenstvo za jednakost i ljudska prava Ujedinjenoj Kraljevstva (EHRC), povjerenstvo je objavila kako postupci Pontinsa predstavljaju jasnu rasnu diskriminaciju i krše Zakon Ujedinjenog Kraljevstva o jednakosti iz 2010. godine.  U samom popisu, čija intencija je bila da navede tipična prezimena Putnika, našla su se i brojna prezimena koja imaju i Putnici ali i oni koji to nisu. Zanimljiv je primjer zastupnika Laburističke stranke Conora McGinna, koji je ukazao na ironiju da Pontins lobira kod njega kako bi podržao ponovno otvaranje parkova za odmor, a diskriminatorni dokument te tvrtke zabranio bi mu posjet parkovima kojima tvrtka upravlja, s obzirom na to da se preziva McGinn.

Očekivalo se da će nacrt Zakona o policiji, kriminalitetu, kaznama i sudovima koji je nedavno predložen u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva, a koji utvrđuje teže uvjete i kazne za neovlaštene tabore, dodatno kriminalizirati nomadske tradicije obitelji Putnika. Ako ovaj nacrt konačno bude usvojen, a jako je kritiziran potaknuo je više prosvjeda, njegova primjena u postupanju prema Putnicima bi mogla dovesti do kršenja Zakona o ravnopravnosti.

Ovakvi događaji pokazuju porast rasističkih aktivnosti u britanskom društvu protiv Putnika koje zahtijevaju hitnu reakciju. Irski Putnici imaju znatno manje mogućnosti za zapošljavanje i suočavaju se s još težim uvjetima za pristup kvalitetnom obrazovanju, stanovanju i zdravstvenim uslugama. Zabrinjavajuće je da su nerazmjerno prisutni i u britanskim zatvorima. U okruženju rastućeg ekstremizma i rasističkih stavova prema manjinama, važno je ove nedavne događaje ne vidjeti kao izolirane, već dijelom rastućih diskriminatornih trendova koji se šire Ujedinjenim Kraljevstvom brže nego pandemija.

The disclosure of a blacklist containing Irish Traveller surnames at holiday park operator Pontins has raised alarms of on-going discrimination against the Traveller community in the UK. The company has received strong criticism for excluding potential customers and pursuing an open policy of prejudice against a minority which has deep roots within British society.

Irish Travellers, known also as Mincéir, are an indigenous ethnic minority from Ireland. They are believed to have been present in the country for centuries, distinguishing themselves from the settled population mainly, but not exclusively, through their nomadic lifestyle, language and traditions.

Despite their long-lasting historical presence in the British Isles, Irish Travellers were only officially recognized by the UK as an ethnic minority in 2017, and thereby granted protection under the UK Equality Act 2010. With an estimated population of 30,000-40,000, they represent roughly 0.6% of the population in Ireland, and around 20,000 live in the UK (0.03% of the population). A history of marginalization and prejudice has defined their relationship with the rest of the communities in the UK and Ireland, which continues today despite increased efforts to fight against their discrimination in society.

In early March this year, news portal Inews revealed that holiday park operator Pontins, which runs six holiday resorts in England and Wales, had circulated a blacklist which included Irish Traveller surnames, instructing staff to refuse their bookings, monitoring calls and modifying company policies to avoid Travellers coming to the parks. After a whistleblower informed the Equality and Human Rights Commission (EHRC), the organism stated that Pontins’ actions constitute clear racial discrimination and violate the UK Equality Act 2010. Some have noted the rather ludicrous nature of the list, which includes surnames which are common both to Irish Travellers and non-Travellers. Others, such as Labour MP Conor McGinn, point to the irony of Pontins lobbying him to support parks re-opening, while the company’s discriminatory document would have banned him from visiting the park given his surname is McGinn.

More recently, the Police, Crime, Sentencing and Courts Bill proposed on UK Parliament last week, which stipulates harsher conditions and penalties for unauthorized encampments, is expected to further criminalize nomadic traditions of Traveller families. If this draft, which has received intense criticism and fueled multiple protests, is finally adopted it would in its treatment of Travellers be in potential violation of the Equality Act.

These developments are important in that they manifest prevalent forms of prejudice in British society against Travellers which require urgent attention. Irish Travellers have significantly less opportunities to find employment and face harsher conditions to access decent education, housing and health services. Worryingly, they are also disproportionately present in British jails. In a climate of growing extremism and racist attitudes towards minorities, it is important to consider these recent events not as isolated but as part of rising discriminatory trends spreading over the UK faster than Corona could ever hope for.