Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) neovisno je tijelo za praćenje poštovanja ljudskih prava specijalizirano za pitanja vezana uz rasizam i netoleranciju. U sklopu svojih aktivnosti ECRI prati i analizira svaku zemlju koja je članica Vijeća Europe. Ciklično, svakih pet godina, objavljuje izvještaj o stanju u pojedinoj zemlji, te u izvještaju iznosi savjete i prijedloge za rješavanje prepoznatih problema. Poslednji ciklus praćenja Hrvatske trajao je od 2012. godine, zaključno sa 7. prosincem 2017, tako da se izvještaj koji je sada objavljen odnosi na navedeni period.

Iako ima značajnih pomaka u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, ECRI kao najveći problem ističe prisutnost rasizma i govora mržnje u javnom diskursu, čija su meta najčešće Romi i Srbi te pripadnici LGBT populacije. Odgovori hrvatskih vlasti na ovakve incidente ne mogu se smatrati u potupunosti primjerenima.

Kada je riječ o položaju Roma u prethodnih pet godina, ECRI podržava to što je Hrvatska uložila značajne napore za poboljšanje uključivanja Roma kroz donošenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, ali sa žaljenjem primećuje da je Akcijski plan za njezinu provedbu istekao 2015. godine, a novi još nije donesen. Također se napominje i da mnogi Romi nemaju osobna dokumenta, te im to otežava pristup socijalnoj i zdravstvenoj skrbi. ECRI smatra da je važno osigurati besplatnu pravnu pomoć u cilju rješavanja ovog problema.

ECRI u izvještaju pozitivno ocjenjuje vidan napredak ostvaren u uključivanju u osnovno obrazovanje romske djece ističući podatak kako je gotovo isti postotak (oko 95%) romske djece koji se upisuje u osnovnu školu kao kod opće populacije u Republici Hrvatskoj. Međutim, kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, taj broj pada na samo 35%, dok prema podacima iz 2014. tek 10% upisanih Roma završava srednje škole. ECRI pozdravlja napore nekih škola i lokalnih samouprava, kao u primjeru grada Kutine, da se osiguravaju sredstva za prijevoz djece koji ima cilj da se osigura situacija u kojoj broj romske djece u pojedinom razredu ne bi prelazio 30%, ali i podsjeća kako 40% od ukupnog broja romske djece u dobi 6-15 godina pohađa nastavu u razredima u kojima su gotovo svi drugi učenici također Romi.

U izvještaju ECRI potiče vlasti na podupiranje inovativnijih mjera za zapošljavanje Roma, jer je nezaposlenost među Romima čak šest puta veća nego kod opće populacije, dok stopa nezaposlenosti među mladim Romima (od 16 do 24 godine) koji se ne školuju doseže 77%. Povezano s tim, ECRI drži neobičnim da je u cijeloj zemlji samo devet Roma zaposleno u državnoj službi.

Izražava se i zabrinutost jer 18% Roma u dobi iznad 16 godina nema zdravstveno osiguranje, a 21% Romkinja, osim pristupa javnoj potpori za trudnice, nikada nije imalo zdravstvenu skrb. Skreće se pažnja da je trošak od 400 HRK, koliko mjesečno iznosi  zdravstveno osiguranje, nešto što mnogi Romi sebi ne mogu priuštiti. Iako je potpun pristup zdravstvenim uslugama svih Roma do 2020. godine predviđen Nacionalnom strategijom, ona ne nudi konkretne mjere za ostvarenje tog cilja. ECRI podsjeća kako su djevojčice i žene Romkinje osobito ranjive u odnosu na neodgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi zbog preklapanja etničkog podrijetla, roda i siromaštva.

Preporuke koje ECRI na kraju izvještaja daje su slijedeće:

• ECRI preporučuje da se vlasti pobrinu da se uz Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. provede i ocjenjivanje svih projekata integracije provedenih zadnjih godina, na temelju sveobuhvatnih podataka o jednakosti. Strategiju treba sustavno mijenjati kako bi sadržavala ciljanije mjere i pokazatelje uspjeha za mjerenje njezinog utjecaja te kako bi se redefiniralo njezine parametre i ciljeve kad je to potrebno. To treba učiniti u bliskoj suradnji s područnim i lokalnim vlastima, kao i s pripadnicima romske zajednice te za strategiju, da bi bila djelotvorna, treba izdvojiti odgovarajuća novčana sredstva.
• ECRI preporučuje vlastima da evaluiraju uključenost romske djece u postojeće predškolske programe radi povećanja njihovog sudjelovanja. Također trebaju ocijeniti je li svima, kroz te programe, osigurani jednak pristup obrazovanju i kvalitetna nastava.
• ECRI preporučuje vlastima uspostavu djelotvornog mehanizma za praćenje odustanka od školovanja na razini osnovne i srednje škole, kako bi se osiguralo da ih romska djeca pohađaju te smanjio rizik od odustanka od školovanja.
• ECRI preporučuje vlastima povećanje broja Roma koji rade u državnoj službi djelotvornom provedbom pozitivnih akcijskih mjera dostupnih u zakonskom okviru.