Već više od desetljeća, brojne nacionalne i međunarodne organizacije upozorava na  snažno prisutnu segregaciju Roma u mnogim europskim državama. Pored viskog stupnja ukupnih izostanaka iz škola, u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj približno trećina ili čak i više romskih učenika školuje se u školama ili razredima koje pohađaju isključivo Romi. A apsolutni ''pobjednik'' u tom pogledu je Slovačka.

Istraživanje Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) iz 2012. godine, pokazalo je kako je 43% učenika Roma u slovačkim školama bilo u nacionalno segregiranim razredima. Nacionalni pravni sustav donekle je prepoznao problem. U siječnju 2012. godine, slovački okružni sud je donio presudu u kojoj stoji da je Osnovna škola u Šarišské Michaľany diskriminirala učenike druge nacionalnosti, tako što je stvarala zasebne razrede za njih, a ti razredi su bili smještene na zasebnim katovima kako bi bili odvojeni od ostale djece.

Problem se od tada produbio. U travnju 2015. godine, Europska komisija najavila je da pokreće pravni postupak protiv Slovačke zbog kršenja pravila Europske unije. Komisija je tvrdila da je Slovačka prekršila članak 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kao i direktivu Unije o ravnopravnosti rasa.

 „Svaka diskriminacija temeljena na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja, nacionalno ili socijalno podrijetlo, genetske karakteristike, jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili bilo koje drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invalidnost, dob ili spolna orijentacija bit će zabranjena“.

Članak 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije glasi:

 „Da bi se osigurao razvoj demokratskih i tolerantnih društava koja omogućavaju sudjelovanje svih osoba bez obzira na rasno ili nacionalno podrijetlo, posebne aktivnosti u području diskriminacije na temelju rasnog ili nacionalnog podrijetla trebaju  […] obuhvatiti područja poput obrazovanja, socijalne zaštitu [...] i pristup robi i uslugama te opskrbi njima. "

 

Direktiva Europske unije o rasnoj ravnopravnosti

Mnoge međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput Fondacija Otvoreno društvo, Amnesty International, Europske mreže protiv rasizma i Europskog centra za prava Roma, pozdravile su odluku Komisije. Željko Jovanović, direktor Ureda romskih inicijativa Otvorenog društva komentirao je:

„Današnja odluka Europske komisije protiv Slovačke velik je prekretnica za Europsku uniju i njezine građane Rome. Napori Komisije ovdje ne smiju prestati, već bi trebala poduzeti mjere protiv drugih država članica koje krše Direktivu Europske unije o rasnoj ravnopravnosti. Ne radi se samo o Romima. Radi se o pravdi i vladavini zakona za sve ljude.“

U međuvremenu, čini se da se segregacija u slovačkim školama dodatno pooštrila. Prema studiji Agencije EU za temeljna prava iz 2016. godine, 62% romske djece u Slovačkoj obrazuje se u odvojenim učionicama ili školama, što je više nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji.

U listopadu 2019. godine Europska unija poduzela je sljedeći korak u postupku protiv Slovačke – obrazloženo mišljenje. U svom službenom saopćenju Komisija tvrdi:

„U Slovačkoj […] nerazmjeran udio romske djece nalazi se u posebnim školama ili razredima za djecu s mentalnim invaliditetom, a postoje i različiti načini marginalizacije u redovnom obrazovanju, smještanjem romske djece u odvojene razrede namijenjene isključivo Romima ili čak u zasebne škole. Nakon pismene službene obavjesti upućene u travnju 2015. godine, Slovačka je poduzela nekoliko mjera s namjerom da se uhvati u koštac s tim problemom. Međutim, nakon pažljive procjene mjera i praćenje stanja na terenu, Komisija je zaključila da to i dalje nije dovoljno za rješavanje problema.“

Slovačka je imala dva mjeseca da odgovori na ovaj zaključak Komisije i poduzme odgovarajuće aktivnosti, ali do sada Bratislava nije javno odgovorila na navode Komisije. Ako Slovačka ne reagira na odgovarajući način, Bruxelles može odlučiti rješavanje ovog pitanje predati Sudu Europske unije.

 

 

If there is one key sphere in which discrimination and inequality are unfolding in the most socially detrimental ways that would be education. The reproduction of societal divisions in educational institutions perpetuates injustice and deepens marginalisation. That is why, school segregation based on ethnicity, religion, gender, economic status, etc. is particularly problematic for the future of any generation.  

For more than a decade now, multiple national and international organisations have exposed the severity of educational segregation of Roma in a number of European counties. Besides the high levels of absence from school altogether, in Bulgaria, Czechia, Greece, Hungary, and Romania around or more than one-third of the Roma pupils study in exclusively Roma schools or classes. An absolute “champion” in that regard, however, is Slovakia.

Already in 2012, a United Nations Development Programme survey has shown that 43 percent of Roma pupils in Slovak schools were in ethnically segregated classes. The national juridical system has somewhat recognised the problem. In January same year, a Slovak district court has issued a verdict stating that an elementary school in Šarišské Michaľany discriminated against students by creating separate classrooms for children of different ethnic belonging located on separate floors.

However, the problem has only deepened. In April 2015, the European Commission announced that it initiates a legal action to Slovakia for breaching EU rules. The Commission alleged Slovakia violated article 21 of the Fundamental Rights Charter of the EU, as well as the Union’s directive on race equality.

“Any discrimination based on any ground such as sex, race, colour, ethnic or social origin, genetic features, language, religion or belief, political or any other opinion, membership of a national minority, property, birth, disability, age or sexual orientation shall be prohibited.”

Article 21 of the Charter of Fundamental Rights of the European Union

“To ensure the development of democratic and tolerant societies which allow the participation of all persons irrespective of racial or ethnic origin, specific action in the field of discrimination based on racial or ethnic origin should [...] cover areas such as education, social protection [...] and access to and supply of goods and services.“

 

European Union Racial Equality Directive

Many international human rights organisations, such as the Open Society Foundations, Amnesty International, the European Network against Racism and the European Roma Rights Centre, have applauded the Commission’s decision.  Željko Jovanović, Director of the Open Society’s Roma Initiatives Office commented:

“Today’s decision by the European Commission against Slovakia is a great milestone for the European Union and its Romani citizens. The Commission’s efforts should not stop here, it should take action against other member states that breach EU’s Race Equality Directive. This is not only about the Roma. It is about justice and rule of law for all people”

Meanwhile, the segregation in Slovak schools seems to have sharpened further. According to a 2016 study by the EU’s Agency for Fundamental Rights, 62 per cent of Roma children in Slovakia are educated in segregated classrooms or schools — more than in any other European country.

In October 2019 the European Commission proceeded to a second step of the infringement procedure vis-à-vis Slovakia – a reasoned opinion. In its official statement, the Commission asserts: 

“In Slovakia […] a disproportionate share of Roma children are placed in special schools or classes for children with mental disabilities and there are also different ways of marginalisation in mainstream education, by placing Roma children in separate Roma-only classes or in Roma-only schools. Following the letter of formal notice sent in April 2015, Slovakia has undertaken several measures intending to tackle this problem. However, after carefully assessing the measures and monitoring the situation on the ground, the Commission concluded that they are not yet sufficient to resolve the problem.”

Slovakia has had two months to respond and take relevant actions, but so far Bratislava has not answered publically to the Commission’s allegations. If it fails to react adequately, Brussels may decide to refer the matter to the Court of Justice of the EU.