Jedan od najpoznatijih etno bendova koji baštine romsku muziku EtnoRom održao je koncert u Mađarskom institutu u Zagrebu. Bili smo na koncertu i donosimo vam naše utiske.
Ansambl EtnoRom osnovali su 2005. godine Balog József i Künstler Ágnes, bivši solisti jedne od najpoznatijih mađarskih romskih skupina narodne glazbe u Europi – Kalyi Jag, što na romskome znači Crna Vatra. Temelj njihove muzike tradicionalni su Vlah Roma melodije i ritmovi, a s vremenom ono se pod utjecajem gypsy jazz-a i swinga razvilo u novu kategoriju gypsy world musica jedinstvene energije. Članove EtnoRom skupine čine Künstler Ágnes (vokal), Balog József (gitara i vokal), Kovács Krisztián (cajon), Molnár Tamás (saksofon), Béla Rózsa (gitara) i Seres Vilmos (saksofon).
Künstler Ágnes je 18 godina plesala i pjevala u folk grupi Vadrózsák, na mađarskome Divlje Ruže. Zatim je 1984. godine postala vokalni dio folk skupine Klayi Jag i postala slavna diljem svijeta kao njihov solist. Balog József je svoju karijeru započeo 1980. godine kao vokalist, gitarist te mandolinist u Kalyi Jag-u. Grupa je izdala osam albuma s iznimnim međunarodnim uspjehom. Zajedno s Balogom i grupom, Ágnes je nastupala diljem Europe, u Japanu, Južnoj Koreji, Indiji, SAD-u i Brazilu. Godine 2005. Balog József i Künstler Ágnes odlučuju osnovati novu skupinu EtnoRom, skupinu sa danas već tri izdana albuma. Te iste godine ona kao kompozitorica i vokalistica, a Balog kao kompozitor i muzičar, sudjeluju na kazališnoj predstavi koja predstavlja dijelove romskoga života kroz narodnu glazbu i ples „Nomád szenvedély – Kígyóballada“ (Nomadska strast – Balada Zmije). Kao duše koje emocije svoga srca pokazuju iskreno, melodiozno i s interesantnom pričom, njihova muzika se našla u velikom broju filmova u Mađarskoj, ali i šire.
Balog József je smatran i „Kraljem romskih balada“ u Mađarskoj zbog toga što emocije, strast i bol romskog srca prenosi s posebnom osjetljivošću, glasom i stilom. Nominiran je i za „Ambasadora romske muzike“ od strane Blaženog Reda Ceferina. S druge strane, Künstler Ágnes u sebi ujedinjuje drevnu moć, ponos i nježnost romske žene, dok priča svoje priče u očaravajućem „plesnom glasu“, odvodeći ljude daleko od stvarnosti, u svijet pun najviših emocija.
Imali smo posebnu priliku besplatno ih podržati u petak, 12. 04. 2019., gdje su u suradnji s 13. Festivalom tolerancije - JFF gostovali u Mađarskom institutu u Zagrebu i održali spektakularan koncert.
Gotovo da se i nije moglo pronaći slobodno mjesto kad je koncert počeo u 21 sat, a jasni pokazatelj posjećenosti koncerta govori činjenica da se još stolaca naknadno donosilo. A kako se u današnje vrijeme često koncert ne smatra pravim ako se na njemu ne zapleše, bilo je i onih koji su se, u polumraku iza publike, energično rasplesali. Pored mudrih misli koju nam je iz publike prevodio poznavatelj mađarskog i hrvatskog jezika, i plesnog performansa Kovács Krisztiána, na repertoaru je bilo trinaestak pjesama na romskom i mađarskom jeziku. Živost, ritmičnost, šarolikost tonova i ritmova, jasnoća u izvođenju, sve su to komplimenti koji dočaravaju njihovu izvedbu. Mnogi su se povezali s njom i tijekom koncerta nogama i rukama uzbuđeno pratili ritam. Povezanost između članova EtnoRom banda i publike mogla se sve više osjetiti kako je koncert odmicao prema kraju. Tako su nas potakli da kao publika otpjevamo jednu jednostavniju pjesmu uz njihovo vodstvo, a vrhunac osjećanja prihvaćanja različitosti i miješanja energije benda i energije publike ostvario se na samom kraju kad smo svi imali priliku zajedno zaplesati s Künstler Ágnes i Kovács Krisztiánom, dok nas je ostatak benda podupirao svirkom i pjesmom. Nakon još jedne zajedničke, a ujedno i posljednje pjesme, većini publike koncert je završio, no bilo je i pojedinaca koji su srcem još uvijek bili na bini i tako išli kući plešući i pjevajući romske pjesme.
Potvrđeni svojim interkontinentalnim i interkulturalnim iskustvom nastupanja, EtnoRom je pokazao da njihovi koncerti publiku odvode u svijet istinskih osjećaja stalne pulsacije, koja završava katarzom i otkrićem da ma od kuda dolazili ili kojim jezikom govorili svi mi imamo isti ritam – ritam srca.