Izvještaj Freedom House-a dijeli države u tri kategorije prema stupnju slobode i demokracije : slobodne, djelomično slobodne i neslobodne. Hrvatska ulazi u kategoriju država koje je Freedom House ocijenio slobodnim, ali rezultat bodovanja za ovu godinu je za jedan manji nego prošle godine. Najviša mjesta na ljestvici slobodnih država zauzimaju Norveška, Švedska i Finska s maksimalnih 100 bodova, dok je od zemalja iz regije najviše rangirana Slovenija s 94 boda. Najmanje slobodne države su Sirija s 0 bodova, te Sudan i Turkmenistan s po 2 boda. U Europi su najneslobodnijima ocijenjene Bjelorusija i Rusija, a kada je riječ o državama regije primjetan je pad Srbije na ljestvici, koja je prema ocjenama Freedom House-a ,,djelomično slobodna“ država sa 67 bodova.

Freedom House je izvještaj sastavio na osnovu procjena o 25 pokazatelja  kao što su politička prava, politički populizam, građanske slobode, sloboda vjeroispovijesti, individualna prava itd. Komparativne analize pokazuju da je prije 10 godina 46,1% stanovnika svijeta živjelo u zemljama koje je Freedom House ocijenio ,,slobodnima“. Danas je taj postotak opao za 2% i iznosi 44,1%. Na ovogodišnjoj listi 50 država je napredovalo, što je više nego prošle godine, dok je položaj 68 država opao. U Europi je, prema izvještaju Freedom House-a, u 2018. godini 81% država bio slobodan, 17% djelomično slobodnih i 2% neslobodnih država.

U Hrvatskoj je stanje slobode ocijenjeno s visokih 1.5/7 bodova, politička prava vrlo visoko 1/7, građanska prava malo lošije 2/7, pri čemu je 1 najslobodnije a 7 najmanje slobodno. Indikatori koji su najviše doprinijeli opadanju država na ljestvici slobodnih država su izborni procesi i prava migranata. Kada je riječ o izbornim procesima oni predstavljaju indikator koji je opao najviše od svih mjerila demokracije, dok je 8 demokracija opalo na listi zbog načina na koji su njihove vlade tretirale migrante.

Kao opći trend u 2018. godini, Freedom House ističe rast broja nedemokratskih lidera u Srednjoj Europi, pojačanje krize povjerenja u društva, te sumnju građana da demokracija ne osigurava njihove interese. Kriza je u velikoj mjeri izazvana promjenom ravnoteže moći na globalnoj razini. Kako ističe Freedom House, udio međunarodne moći koju imaju visoko industrijalizirane demokracije se smanjuje uslijed rasta Kine, Indije i drugih novoindustrijaliziranih gospodarstava.

Prema ocjeni Freedom House-a, primjetna je i pojava velikog broja antiliberalnih populističkih pokreta koji su neprijateljski raspoloženi prema imigraciji, što vodi agresivnijoj politici prema migrantima i izbjeglicama. Tendencije ka etničkom čišćenju su u porastu i prema izvještaju Freedom House-a prisutne su u 11 država. Napadi antiliberalnih vođa na medije doprinose povećanoj polarizaciji medija, uključujući političku kontrolu nad državnim emiterima, te sve većim fizičkim prijetnjama novinarima u njihovim zemljama, ističe Freedom House u novom izvještaju. Prema izvještaju Freedom House-a, SAD imaju najgori položaj na listi u povijesti, što Freedom House pripisuje politici Donalda Trumpa. Zanimljivo je kako SAD sada imaju samo bod više u odnosu na Hrvatsku, na što su se u svojim komentarima osvrnuli brojni američki mediji.

U svom izvještaju Freedom House navodi i preporuke za osnaživanje i zaštitu ključnih vrijednosti i principa demokracije i to su ulaganje u građansko obrazovanje s naglaskom na značaj demokracije, pojačanje mjera zaštite protiv stranog utjecaja na predstavnike vlasti i izbore te izvještavanje medija o stranim naporima s ciljem širenja dezinformacije i propagande.