Građani romske nacionalnosti Peter Bažo, František Nistor, Radek Šváb i Roman Šváb podnijeli su tužbu Okružnom sudu i Ustavnom sudu u Češkoj. Ovi su sudovi tu tužbu odbacili i na taj način su domaća pravna sredstva odnosno pravna sredstva unutar pojedine zemlje iscrpljena i stekli su se preduvjeti da se slučaj nađe pred Sudom u  Strasbourgu.

Tužba je pokrenuta zbog diskriminirajućih slogana i propagandnih materijala korištenih u predizbornoj kampanji koja je prethodila lokalnim izborima u Češkoj u mjestu Most 2018. godine. Pored ostalog, tužbom se zahtijevalo i poništenje rezultata lokalnih izbora, te isključivanje iz izbora svih koji su se kandidirali za "Udruženu većinu za većinu" (Sdružení Mostečané Mostu - SMM) zbog kršenja temeljnih načela demokracije i vladavine prava, načela jednakosti i prava na očuvanje dostojanstva.

U tužbi Europskom sudu za ljudska prava, tvrdi se da je Češka Republika prekršila svoju obvezu zaštite prava formuliranih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. To su, na primjer zabrana diskriminacije i pravo na djelotvoran pravni lijek.

Odvjetnica koja zastupa tužitelje, Pavla Krejčí, je izjavila: "Ono što se dogodilo u Mostu uoči lokalnih izbora je nešto što smatram iznimno ozbiljnim. Ne radi se samo o rasističkim izjavama, već su u njih uključeni i elementi koji se mogu smatrati tipičnim za nacističku ideologiju. Europski sud za ljudska prava nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da takvo ponašanje mora biti eliminirano, a države koje su potpisale Europsku konvenciju o ljudskim pravima moraju jamčiti svojim građanima djelotvoran pravni lijek za zaštitu prava zajamčenih Konvencijom.“

Iz perspektive odvjetnice Krejči, kampanje SMM-a i skupina "Otvorena gradska vijećnica - Most" (Otevřené radnice Most) kršile su temeljna načela demokracije i vladavine prava, osobito načelo jednakosti i pravo na očuvanje dostojanstva.

Tijekom kampanje su korištene izjave o prisilnoj oplodnji, te o prilagođavanju Roma ostatku društva tako da ih se uzgaja u klinikama. Izborni program je uključivao i nazive poput “štetočina” i “ološ”, te je izjavljeno da je problem Roma rješiv samo kroz “konačno rješenje“.

Neki od slogana koje je SMM koristila u predizbornoj kampanji bili su sljedeći: “Neasimilirajuće ne treba osloviti nego je potrebno konačno rješenje” i “Ako se ne znate ponašati, ne možete s nama živjeti”, a SMM-ova je platforma od 10 točaka je uključivala točku zvanu “Sagradit ćemo selo za ološ”.

U tiskanom cirkularu pod nazivom Krušnohor Bulletin (Zpravodaj), koji je objavila zadruga Krušnohor za stambenu izgradnju, u isto vrijeme objavljeni su i članci koji napadaju Rome. Skupina "Otvorena gradska vijećnica - većina" također je širila letke kampanje koristeći se sloganom "Sam otrov nije dovoljan za ove štetočine".

Jedan od tužitelja Roman Šváb je ispričao šta ga je potaklo na tužbu: "Osobno sam bio pogođen razgovorom koji sam čuo između dva dječaka koji su gledali letak SMM-a na kom je pisalo "Napravit ćemo selo za štetočine". Jedan je dječak pitao onog drugog: "Tko su štetočine?” Drugi je odgovorio: "Ne znaš? To smo mi, Cigani“.

Na pitanje zašto su uputili tužbu Sudu u Strasbourgu, drugi tužitelj, Peter Bažo, rekao je: "Rekli smo sebi da ako to ne učinimo sada, onda nitko neće! Naša djeca više neće imati hrabrosti učiniti nešto ovako, jer će nažalost vremenom naučiti živjeti s činjenicom da su građani drugog reda. Upitali smo se kakve su to političke stranke ako nemaju što ponuditi svojim biračima, osim zla i poticanja na mržnju. Oni tvrde da smo mi Romi paraziti, nepotrebni, neuspješni ... Nakon što sam predstavnike stranke SMM gledao u emisiji '168 sati', imao sam osjećaj da se vraćamo u 1930-te, o kojima su mi pričali moji djedovi i bake. Pričali su mi o zločinima kojima je ova kampanja SMM-a prilično slična. Na žalost, u međuratnom razdoblju Romi i druge nacionalne manjine nisu se mogli obraniti. Mi danas imamo nezavisne sudove u koje vjerujemo, tako da ćemo se tamo braniti.“

Stranka ,,Sdružení Mostečané Mostu“ se našla na trećem mjestu na izborima, osvojivši 8 od 45 mjesta u lokalnom vijeću. Stranka "Otvorena gradska vijećnica - većina" nije prešla prag od pet posto kako bi imala svog predstavnika u lokalnom vijeću.

Češka pučka pravobraniteljica prava Anna Šabatová komentirala je ovaj slučaj naglasivši kako Česi često pričaju o Romima koji se odbijaju integrirati u društvo, a zanemaruju mnogo važnije pitanje: ,,Jesu li Romima pružene mogućnosti za priključiti se društvu?“.

Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava je međunarodni sud ustrojen 1959. godine, sa sjedištem u Strasbourgu. Njegova nadležnost je odlučivati o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se odnose na povredu građanskih i političkih prava sadržanih u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Sud donosi presude koje su obvezujuće za svaku državu potpisnicu Konvencije i dovode do toga da te zemlje imaju obvezu postupati po njima. Na žalost, ne postoji propisano vrijeme trajanja postupka pred Sudom, ali praksa pokazuje da Sud većinu sporova rješava u roku od tri godine od pokretanja postupka.