Pučka pravobraniteljica Lora Vidović objavila je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvješće će se uskoro naći pred Saborom, a u njemu se upozorava prije svega na siromaštvo i kršenje radničkih prava i diskriminaciju romske i srpske nacionalne manjine, te tražitelja azila.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović objavila je Izvješće za 2017. godinu o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Izvješće sadrži i 231 preporuku za postupanje na svim razinama vlasti i uskoro će se naći pred Hrvatskim saborom.
Pučka pravobraniteljica u Izvješću navodi kako „izrazito zabrinjava nesiguran status zaposlenih, koji su često prisiljeni birati između trpljenja da se njihova prava krše, gubitka posla i napuštanja RH“, kao i da je po prvi put zabilježen slučaj da se najveći broj prijava upućenih pravobraniteljici upravo odnosi na područje radnih prava i službeničkih odnosa. Zapošljavanje i rad su također najzastupljenija područja među pritužbama upućenim pravobraniteljici po pitanjima diskriminacije.
Kada je riječ o ljudskim pravima romske nacionalne manjine u Izvješću se ističe kako su problemi Roma najčešće rezultat njihovog siromaštva, izoliranog i čak getoiziranog življenja, otežanog pristupa obrazovanju, pa time i tržištu rada. Ovakvi uvjeti znatno smanjuju kvalitetu života, a pravobraniteljica u Izvješću ukazuje na zabrinjavajući podatak prema komu je samo 1,4% romskog stanovništva u kategoriji osoba starijih od 65 godina. Naglašen je i podatak kako 40% Roma nema dovoljno novca za nabavku kvalitetne hrane što samo po sebi ukazuje na razinu siromaštva velikog dijela pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
U i Izvješću pravobraniteljice naglašava se problem s provođenjem Nacionalna strategija za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine obzirom da je Akcijski plan za njeno sprovođenje istekao prije više od dvije godine (krajem 2015. godine), a novi još nije donijet. Pučka pravobraniteljica ohrabruje donošenje novog Akcijskog plana za provođenje Nacionalne strategije, koji bi se prije svega usmjerio na segregaciju u obrazovanju i aktivnosti na povećanju broja učenika pripadnika romske nacionalne manjine u četverogodišnjim srednjim školama, kao i na rješavanje problema stanovanja Roma kako bi se spriječila izolacija odnosno segregacija i poboljšali životni uvijeti.