U Zagrebu je 23. travnja održana Konferencija na temu «Pravna podrška žrtvama povrede ljudskih prava – prilike i izazovi za organizacije civilnog društva u Hrvatskoj» u organizaciji Kuće ljudskih prava te uz potporu Fonda Aktivni građani.

U sklopu projekta NOVI POČETAK, usmjerenog na poticanje proaktivnog, progresivnog i utjecajnog civilnog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Kuća ljudskih prava Zagreb provela je analizu postojećih modela besplatne pravne pomoći žrtvama povrde ljudskih prava. Cilj je bio formulirati inovativne strategije za poboljšanje takve potpore.

Naglasak je bio na ispitivanju postojećeg regulativnog  okvira koji uređuje pravnu podršku žrtvama povrede ljudskih prava u Hrvatskoj, procjeni njegove provedbe te osmišljavanju strategija za poboljšanje njegove učinkovitosti i kvalitete. Kroz pokretanje događaja sa sudionicima poput  organizacija civilnog društva koje nude besplatnu pravnu podršku u Hrvatskoj, identificirano je nekoliko izazova i nedostataka u postojećem sustavu te su razvijena rješenja za povećanje njegove učinkovitosti. 

Govornici na Konferenciji bili su Dijana Kesonja, zamjenica pučkog pravobranitelja; Natalija Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek; Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije i izvanredni doktor znanosti Matija Miloš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Prvi dio skupa bio je posvećen identificiranju problematike pružanja besplatne pravne pomoći. Najčešće spominjani problem, koji je isticala većina govornika, je nedostatak sredstava.

Željka Gracin iz udruge za zaštitu okoliša istaknula je: “Prije ulaska u EU pružala se velika financijska potpora. Nakon što ste postali članica, ova podrška je prestala. Sve te organizacije (koje su postojale na temelju podrške) i odvjetnici sada su u limbu. Možete biti vrlo specijalizirani, ali treba ispuniti ciljeve, a vi ste još uvijek u neizvjesnosti… Nekada smo izvodili različite prakse, ali zbog nedostatka sredstava moramo birati.”

Kolege su se pridružile Željki i također istaknule problem nedostatka sredstava kao jedan od glavnih. Prema Nataliji Havelki, organizaciji moraju biti na raspolaganju sredstva kako bi mogla platiti odvjetnike koji polažu pravosudni ispit i zastupaju svoje klijente na sudu. Sredstva koja bi organizacija trebala dobiti na početku godine za raspodjelu proračuna dodjeljuju se prekasno.

“...Samo u 2024. godini već smo pružili besplatnu pravnu pomoć za 400 osoba. Iako sredstva još nismo dobili.”

Dakako, dobivena sredstva često nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova.

“U 2023. godini nismo mogli osigurati pune plaće za cijelu godinu. Prošle godine smo dobili 32.400 eura, a očekuje se da ćemo primiti 40.590 eura 2024. To je učinkovito za 1,5 zaposlenika, uz režije i pokriće opreme koje se moraju zasebno zatražiti. »

Ovaj problem vodi do manjka interesa mladih stručnjaka za rad u civilnim organizacijama. Novopečeni pravnici ulažu puno truda u dobivanje potrebne certifikacije i shvaćaju da iznos koji se mjesečno plaća nije vrijedan truda, što za posljedicu ima manjak kadra u organizacijama civilnog društva.

Uz nedostatak ljudi i financijskih sredstava, jedna od vrlo prisutnih prepreka u radu je i teritorijalna pokrivenost pomoći te njezina dostupnost. Ljudi iz ruralnih područja još uvijek imaju poteškoća u dobivanju besplatne pravne pomoći.

“Gotovo 50% registriranih pružatelja je u Zagrebu, ima mjesta gdje se pravna pomoć uopće ne pruža, ali potreba za njom ostaje...”, rekla je Dijana Kesonja.

Zamjenica pučke pravobraniteljice također je naglasila da uz otežan pristup pomoći u ruralnim područjima nedostaje i izravan kontakt s ljudima iz tih mjesta. Često, zbog trenutne situacije, ljudi nisu svjesni da mogu dobiti pravni savjet i besplatnu pravnu pomoć; ne poznaju zakon i ne znaju da se njihovi problemi mogu riješiti kroz civilne strukture.

Prema mišljenju stručnjaka, teritorijalna pokrivenost djelomično se može riješiti ažuriranjem popisa odvjetnika u zemlji. Područje pravne pomoći stalno se mijenja. Neke se organizacije zatvaraju, a neke od njih sele u drugo mjesto. Stoga je bitno imati sustav s detaljima o pružateljima pravnih usluga koji bi se redovito ažurirao i pratio koji su teritoriji pokriveni. 

Ovakvo rješenje može dovesti do minimiziranja količine posla u organizacijama civilnog društva  ukoliko se u pružanje besplatne pravne pomoći uključe državne uprave u županijama. Osim toga, ljudi moraju imati vezu s lokalnim prijevozom kako bi došli do ureda za podršku i mora im se omogućiti pristup internetu. Suradnja s općinama mora se poboljšati kako bi se moglo pomoći ljudima online i cijeli sustav učiniti digitalnijim.

Štoviše, kako bi se povećala razina pravne pismenosti stanovništva, Ministarstvo pravosuđa trebalo bi uspostaviti medijske kampanje, širiti letke i marketinške tehnike za veću društvenu svijest.

Za same djelatnike NGO-a, prema preporukama govornika, potrebno je smanjiti količinu birokratskog posla, povećati edukaciju koju pruža država te uključiti studente prava u rad u području besplatne pravne pomoći.

“Studenti pravnog fakulteta mogu pomoći i pritom steći iskustvo koje im nedostaje”, podržao je inicijativu Matija Miloš, profesor Sveučilišta u Rijeci.

Matija Miloš bio je i jedini među govornicima koji je nekoliko puta istaknuo glavne izvore problema - loše tumačenje zakona, previše formalan pristup temi i autoritarnu vladavinu prava koja drastično utječe na organizacije koje pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Kao rezultat Konferencije izrađeno je 13 preporuka, uključujući analizu stvarnih troškova potrebnih za pružanje primarne pravne pomoći; ranije raspisivanje i provođenje natječaja za dodjelu financijskih sredstava za pružanje primarne besplatne pravne pomoći; školovanje na pravosudnoj akademiji, jednako vrednovanje rada u organizacijama civilnog društva i rada odvjetničkih i javnobilježničkih pripravnika i mnoge druge.