Naša uloga u izbornom procesu za dva kruga lokalnih izbora bila je ona neovisnih promatrača izbora, osoba zaduženih za praćenje cijelog izbornog procesa i prisutnih na biračkim mjestima kako bi se osiguralo da birači mogu slobodno izraziti svoje političke preferencije na tajan, zaštićen i demokratski način. RNV je bio među organizacijama civilnog društva koje su od Državnog izbornog povjerenstva (DIP) akreditirane kao neovisni promatrači za ovaj izborni ciklus.

Što se tiče Zagreba, grada u kojem smo bili promatrači, za mjesto gradonačelnika kandidiralo se sedam kandidata, dok je za vijeća grada kandidiralo 12 lista. U Zagrebu su sedam kandidata predstavljali različite političke boje: Možemo! i Socijaldemokratska stranka podržavali su Tomislava Tomaševića, aktualnog gradonačelnika Zagreba od 2021. Dva kandidata, Marija Selak Raspudić i Pavle Kalinić, natjecala su se s dvije nezavisne liste. Mislav Herman bio je kandidat koalicije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Na kraju, Davor Bernardić, Tomislav Jonjić i Ivica Lovrić predstavljali su koalicije Zagreb United, Samo Hrvatska! i Plavi Grad.

Zbog velike fragmentacije političkih ponuda dostupnih biračima, nijedan kandidat nije dobio većinu u prvom krugu. Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, donesen 2007., propisuje da se svi ovi predstavnici biraju „po većinskom izbornom sustavu u kojem cijelo područje općine, grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu“ (članak 33). Sljedeći članak propisuje da gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba budu izabrani većinom glasova.

Jasno je da je zbog kombinacije ovih zakona i situacije u Zagrebu bio potreban drugi krug izbora kako bi se konačno izabrao gradonačelnik Zagreba. Na kraju prvog kruga, od sedam kandidata, nijedan nije osigurao većinu. Statistika Gradske izborne komisije pokazuje da je u prvom krugu glasalo 279.804 birača. Kandidat s najvećim postotkom glasova bio je Tomašević, koji je, međutim, u prvom krugu zaustavio svoj rezultat na 47,59 % (135.545 glasova).

Kandidati s najvećim brojem glasova, Tomašević i Selak Raspudić (44.645 glasova, 15,67 %), suočili su se u drugom krugu, koji je održan 1. lipnja. U drugom krugu za gradonačelnika, Tomašević je pobijedio s 130.996 glasova, što čini 57,56 % svih glasova. Njegova protukandidatkinja, Selak Raspudić, osvojila je 96.590 glasova (42,44 %).

Što se tiče izbora za Gradsko vijeće Grada Zagreba, bilo je 47 mandata. Za većinu je trebalo osvojiti najmanje 24 mandata. I ovdje je Tomaševićeva koalicija pobijedila, iako s nešto slabijim rezultatom nego što je on postigao kao gradonačelnik. Njegova koalicija dobila je 43,66 % glasova, ukupno 25 mandata (samo jedan više od minimalne većine), gubeći tri mandata u odnosu na izbore 2021.

Ostale liste dobile su znatno manju podršku birača. Koalicija HDZ-a osvojila je 15,09 % glasova, što im je donijelo 8 mandata, tri manje nego 2021. Dvije koalicije, Zagreb United i Nezavisna lista Jonjić, po prvi put u povijesti ostvarile su lokalnu zastupljenost, s 4, odnosno 3 mandata. Nezavisna lista Marije Selak Raspudić, koja se nije natjecala na prethodnim izborima, postigla je značajan rezultat osvojivši 7 mandata.

S osobne perspektive, ovo je ponovno bilo vrlo jedinstveno iskustvo. U usporedbi s predsjedničkim izborima, kada su se natjecala samo dva kandidata, bilo je puno zanimljivije pratiti cijeli proces brojanja i validacije glasova, te slušati mišljenja članova komisije zadužene za vođenje biračkog mjesta. Jako cijenim ovu priliku jer mi je omogućila da iz prve ruke vidim kako politika funkcionira i produbim znanje o izbornom mehanizmu u zemlji koja se rijetko koristi kao primjer u udžbenicima.