Print
21. 2. 2022.
Author maxpixels contributors MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA
Author MaxPixel's contributors
MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOG JEZIKA

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je na inicijativu Bangladeša, a odobren je na Općoj konferenciji UNESCO-a  1999. godine. Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se diljem svijeta od 2000. godine.

Autorica: Maria Nikiforova
Prijevod: Antonia Mudrovčić

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je na inicijativu Bangladeša, a odobren je na Općoj konferenciji UNESCO-a  1999. godine. Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se diljem svijeta od 2000. godine.

Materinski jezik je prirodno stečen od roditelja, rođaka ili skrbnika djeteta. To je prvi jezik koji osoba nauči. Mentalna aktivnost osobe se odvija na materinskom jeziku. Čitanje, govorenje i mišljenje osoba lakše izvršava na materinskom jeziku, a ne na usvojenim jezicima. Štoviše, materinski se jezik smatra najlakšim za razumijevanje poezije.

Jezik je važan alat za oblikovanje nečije osobnosti. Materinskim jezikom višejezična društva mogu prenijeti kulturno i tradicijsko znanje s generacije na generaciju. Jezik utjelovljuje nacionalni i kulturni identitet svake osobe i svakog naroda. Međunarodni dan materinskog jezika slavi se s ciljem promicanja kulturne raznolikosti i višejezičnosti.

Na svjetskoj razini 40% populacije nema priliku školske predmete slušati na materinskom jeziku. Stručnjaci vjeruju da bi više od pola svjetskih jezika (od ukupno 7000 danas postojećih)  kroz nekoliko generacija moglo nestati. Ti su jezici uvršteni u UNESCO-ov Atlas svjetskih jezika u opasnosti, koji je predstavljen u sjedištu UNESCO-a u Parizu 20. veljače 2009. godine.

Romska manjina jedna je od brojnih koja se suočava s diskriminacijom u vezi materinskog jezika u školskom sustavu. U listopadu 2014. godine hrvatska Vlada usvojila je novu „Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije“, ciljajući ne samo na modernizaciju školskog sustava, nego i na kurikularnu reformu. Od tada je Reforma doživjela nekoliko promjena i nadopuna. S tim je promjenama Hrvatska pokušala uvesti romske predmete za učenike Rome u školama.

Iako se prema hrvatskom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina manjine imaju pravo obrazovati na materinskom jeziku, tek je 2015. godine Vlada počela raditi na uključivanju romskog jezika u škole. Romska nacionalna manjina zbog brojnih migracija govori drugačijim jezicima i dijalektima, što stvara dodatne izazove u uvođenju romskog jezika u škole. Zbog nedovoljnog broja knjiga na romskom jeziku, a uzimajući u obzir i činjenicu da velika većina romske djece govore bajaškim (jednim od najprisutnijih jezika među Romima u Hrvatskoj), roditeljima je omogućeno da traže škole da uključe romske kurikulume u obrazovne institucije. Razvijeni romski kurikulum omogućuje djeci da pohađaju dodatne satove na materinskom jeziku od 2 do 5 sati tjedno.

S druge strane, mnogo romske djece govori samo nekim od romskih jezika kad započnu svoje školovanje, što ih stavlja u nepovoljan položaj. Većina djece u takvim slučajevima bude krivo dijagnosticirana s poteškoćama u koncentraciji, blagim intelektualnim teškoćama, lošom vizuomotornom koordinacijom i percepcijom, teškoćama u učenju i drugim. Navedeno rezultira time da djeca moraju prijeći na posebni kurikulum za učenike s blagim intelektualnim teškoćama u posebnim nastavnim i odgojnim skupinama. Nažalost, većina se tih slučajeva događa samo zbog toga što djeca ne znaju hrvatski jezik.

Roditelji često ne razumiju što se događa kad potpisuju odluku o prelasku djeteta u posebne razrede. Mnogi stariji Romi također ne znaju hrvatski književni jezik i ne znaju čitati. To rezultira različitom dobi romske djece u posebnim razredima, što im ne omogućuje pravilno obrazovanje, nego stvara još veću diskriminaciju. Prema neformalnim statistikama (jer formalna ne postoji) u Hrvatskoj je broj romskih učenika koji su upisani u posebne programe u nesrazmjeru s brojem učenika koji nisu Romi. Štoviše, nedostaje i nastavnika romskog jezika.

Unatoč raširenoj borbi za uključenost materinskog jezika, suvremeni svijet i dalje trpi diskriminaciju čak i na razini jezika. Romi trebaju imati pravo na obrazovanje na svom materinskom jeziku.

 

 

 

 

International Mother Language Day was proclaimed at the initiative of Bangladesh and approved at the General Conference of UNESCO in 1999. Mother Tongue Day has been celebrated around the world since 2000.

The native language is acquired naturally from parents, relatives or caregivers of the child. As a rule, this is the first language that a person learns. The mental activity of a person is carried out in the native language. It is said that reading, speaking and thinking in one's native language is easier for a person to endure than all other mastered languages. In addition, the native language is considered the easiest for the perception of poetry, for example.

Language is an important tool for the formation of personality. Through mother languages, multilingual societies can transmit cultural and traditional knowledge from generation to generation. Language embodies the national and cultural identity of every person and every nation. International Mother Language Day is celebrated to promote cultural diversity and multilingualism. 

Globally, 40% of the population does not have the opportunity to study school subjects in their mother language. Meanwhile, experts believe that in a few generations, more than half of the almost seven thousand languages currently existing in the world may disappear. All of them are included in the Atlas of the World's Languages in Danger, which was presented at UNESCO Headquarters in Paris on February 20, 2009.

One of the numerous minorities that are facing discrimination in scooling system on mother language is Roma. In October 2014, the Croatian government adopted a new "Strategy for Education, Science and Technology" aimed not only at modernizing the school system, but also at curricular reform. Ever since the Reform faced several changes and updates. With these changes Croatia made an attempt to open doors to Roma courses for Roma students at schools. 

Even though according to Croatia’s Constitutional Act on Minorities, minorities have the right to be educated in their native language, it was only in 2015 when the government started working on the development of inclusion of Roma language to schools. Roma national minority, having gone through different migration paths, speak different languages and dialects, which creates even more challenges to establish Roma languages at schools. Because of the lack of student books in Roma language, adding the fact that a large majority of Roma children do speak Bayashi (one of the most present languages among Roma in Croatia), the parents were given a choice to ask schools to include Roma curriculums to educational institutions. The developed Roma curriculum allows children to attend extra classes for two to five hours per week, taught in their native language.

On the other hand, there are also a lot of Roma children, who start schools knowing only some of Roma languages, which gives them a disadvantage at school. Most of the children in such cases can be wrongly diagnosed with difficulty in concentrating, mild mental disorders, visuomotor coordination and perception, learning difficulties and others. As a result these kids have to change to a special curriculum for students with mild mental disorders in a special teaching and educational group. Unfortunately, most of these cases appear only because children don’t know Croatian.

Often parents, signing the decision to transfer a child to a specialized class, do not understand what is happening. Many older Roma also don't know Croatian language, they cannot read. As a result, special classes are formed in Croatian schools with Roma children of different ages, which does not provide them with a proper education, but creates more discrimiation. According to non formal statistics (there is simply no formal statistics) in Croatia the number of Roma students enrolled in various forms of special programs is disproportionate to the number of non-Roma students. What is more, there is a lack of teachers of Roma languages.

Despite the widespread fight for the inclusiveness of the mother language, the modern world continues to suffer from discrimination even at the level of languages. Roma should be etitled to have education in their Mother Language.