Svake godine odabire se značajan koreograf ili plesni umjetnik kako bi formulirao ovu poruku koja se potom šalje širom svijeta. Ove je godine međunarodnu poruku napisala Karima  Mansour. Ona je učiteljica plesa i osnivačica centra suvremenog plesa u Kairu. Za Hrvatsku je poruku napisala naša poznata koreografkinja, voditeljica i spisateljica iz Zadra, Sanja Petrovski.

Poruka koju je napisala Sanja Petrovski glasi:

„Kako sažeti sve želje i stremljenja vezana za ples u par rečenica? Na ovaj, nama važan dan, poručujem svim plesačima i ljubiteljima plesa: neka nam ples bude početak i kraj.

Dok plešemo, izloženi tuđoj prosudbi u ovoj možda najosobnijoj umjetničkoj formi,  budni smo u tijelu: sada i ovdje. Postavljamo pravila, zatim ih svjesno kršimo, otvoreni iskustvu i slobodni.

Čak i kada vrijeme prođe a strast utihne, staje svijest o tijelu. Svaka naša stanica ima inteligenciju i volju, naše tijelo ima ogromnu inteligenciju i strahovitu volju. Pa pokrenimo ga! Zaplešimo.“

Ples je umjetnost harmonična pokreta tijela u ritmičkom slijedu. On može biti i oblik neverbalnog izražavanja i komunikacije. Ima različita simbolička značenje koja se očituju u društveno-kulturnom okružju. Jedna od najstarijih svjedočanstva o plesu nalaze se na špiljskim crtežima iz starijeg kamenog doba odnosno  paleolitika. U gotovo svim sačuvanim plemenskim kulturama, postoji cijeli niz različitih plesova, lovačkih, ratničkih, kultnih, pogrebnih, egzorcističkih i sl., kod kojih plesači često boje lice i tijelo, nose posebnu odjeću i maske.

I danas, se  u plesu također mnogi odijevaju i boje drugačije, slažu razne frizure, kako bi njihov ples bio efektivniji. Plesovi se dijele na narodne plesove, društvene plesove i umjetničke plesove.

Doprinos romskog naroda svijetu je posebno značajan kada govorimo o plesu i glazbi. Glazba i ples su područja u kojima su Romi dali najveći doprinos. Taj doprinos je puno veći nego što je udio Roma u svjetskom stanovništvu. Gdje god bi Romi na svojim putovanjima stigli donosili bi sa sobom glazbu i ples, a onda bi ta njihova glazba i ples  pronalazila put spajanja s lokalnom glazbom i plesom i na taj način bi obogatila i romsku plesnu i glazbenu tradiciju, ali i tradiciju naroda i područja u kojima su Romi živjeli. Taj put plesa i glazbe možemo pratiti od Indije, preko Perzije do Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, a najviše Balkana.

Kao jedan od posebno značajnih primjera spajanja romske glazbene i plesne tradicije i španjolske glazbene i plesne tradicije je Flamenco.Flamenco je ples i glazbeni stil nastao u Španjolskoj, kojeg karakteriziraju snažna i graciozna izvedba s vrlo kompleksnim radom ruku i nogu plesačica i plesača. Ton je ritmičan, stil plesanja je vrlo strastven.Glavna karekteristika Flamenca je povezanost s publikom koja reagira na emotivan način. Također se često naziva ''ciganskom umjetnošću'' zbog utjecaja kojim je romski narod imao u rođenju i razvoju Flamenca.

Ples i glazba, nas ljudska bića, jako uveseljavaju, plesali mi ili samo gledali druge kako plešu, čini nas neobično sretnima. Ples nas također jako povezuje i čini nas grupom, parom ili pojedincem koji se ističe u dobrom plesu ili barem nakani da bude dobar. Mnoga istraživanja kažu kako smijeh i ples produžuju život, stoga plešimo i smijmo se tako proslavimo današnji Međunarodni dan plesa.