Romi s područja NDH su od svibnja 1942. deportirani teretnim vagonima u koncentracijski logor u Jasenovcu. Točan broj stradalih nikada nećemo saznati jer dio Roma po dolasku u logor nije evidentiran, nego odmah poslan u Gradinu gdje je likvidiran.

Od dolaska na vlast nacisti su imali negativan stav prema Romima, a Nürnberškim zakonima iz 1935. zajedno sa Židovima su označeni kao „neprijatelji rase“. Time je institucionaliziran progon Roma, Židova i drugih.

Europski parlament je ovaj datum prihvatio u travnju 2015. usvojivši Rezoluciju o anticiganizmu u Europi i priznanju dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugome svjetskom ratu na razini Europske unije. U Rezoluciji je istaknuta i potreba borbe protiv anticiganizma na svim razinama i svim sredstvima.

U Hrvatskoj je ovaj datum priznat nešto ranije, 12. prosinca 2014., kada je Hrvatski sabor, na inicijativu koju je pokrenulo Romsko nacionalno vijeće, donio Odluku o proglašenju međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta (NN 151/14). Pojam Porajmos na romskom jeziku označava genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu.

Obilježavanje ovog datuma u Hrvatskoj započelo je Romsko nacionalno vijeće kada je 2. kolovoza 2012. u suradnji s Centrom za provedbu integracije Roma u EU organiziralo prvu komemoraciju na romskom groblju u Uštici.

Izgradnja kulture sjećanja utvrđivanjem prakse obilježavanja mjesta stradanja u Hrvatskoj nastavljena je donošenjem Jasenovačke deklaracije 2013. na konferenciji o stradanju Roma organiziranoj u sklopu Predsjedanja Republike Hrvatske Desetljećem za uključivanje Roma.

Službeno priznanje i komemoriranje genocida nad Romima važno je kako bi se ispravila povijesna nepravda prema Romima koji su kao narod bili kolektivna žrtva genocida koji je nad njima izvršen.

Ovaj datum i ove se godine obilježava u brojnim europskim zemljama. Središnja komemoracija održat će se u koncentracijskom logoru Auschwitz, a u Republici Hrvatskoj na groblju u Uštici koje je dio Spomen-područja Jasenovac.