Priručnik predstavlja posljednju fazu projekta „Stradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje“. Ovaj Projekt se provodio od kolovoza 2017. do kraja 2018., a izradi Priručnika su prethodili znanstveno istraživanje o Romima te izložba pod nazivom „Romi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ koja je održana u pet osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Izložba se temeljila se na istraživanju arhiva, muzeja, knjižnica i zavičajnih zbirki na područjima na kojima postoje brojnije zajednice Roma u Hrvatskoj.

Istina o genocidu provedenom nad Romima u NDH u Drugom svjetskom ratu dugo je bila van fokusa javnog interesa i istraživanja. Do promjene je došlo 2013. godine kada je, po prvi put u Hrvatskoj, Romsko nacionalno vijeće organiziralo međunarodnu konferencija kao dio aktivnosti Hrvatske u godini u kojoj je predsjedala Desetljećem za uključivanje Roma 2005. – 2015. godine. Konferencija je bila primarno usmjerena na pitanja stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu. Na kraju te Konferencije, 24. svibnja 2013. godine, potpisana je Jasenovačka izjava.

Jasenovačkom izjavom ili deklaracijom je otvoreno pitanje stradanja Roma na području NDH. U Deklaraciji je, pored ostalog, istaknuta potreba educiranja stanovništva o stradanju Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jasenovačka izjava poziva na edukaciju stanovništva kroz unapređivanje i usklađivanje rada obrazovnih institucija. Rad obrazovnih institucija uključuje unapređivanje poznavanja romske kulture, jezika i povijesti na svim razinama.

Kao pretpostavka za upoznavanje najšire javnosti s genocidom nad Romima bilo je potrebno početi proces prikupljanja dokumentacije iz arhiva, a koja se odnosi na stradanje Roma na području NDH u Drugom svjetskom ratu. Projekt je podržalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Institut društvenih znanosti ,,Ivo Pilar“ i Romsko nacionalno vijeće. Kao rezultat istraživanja koje su proveli Danijel Vojak, Bibijana Papo i Alen Tahiri objavljenja je knjiga dokumenata ,,Stradanje Roma u NDH 1941.-1945. godine“ u izdanju Instituta ''Ivo Pilar'' i Romskog nacionalnog vijeća. Dokumenti objavljeni u knjizi poslužili su i kao temelj za izradu ovog Priručnika.

Sadržaj Priručnika čine tekstovi o romskom stanovništvu na području NDH i komemoraciji njihovih žrtava u Hrvatskoj, pedagoški materijal i pripreme za nastavni sat i radionicu o toj temi, izbor iz bibliografije radova, usporedna kronologija genocida Roma na području NDH i u Europi, te pojmovnik.

Urednik i jedan od četiri autora Priručnika za učitelje i nastavnike "Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.–1945.", Danijel Vojak, istakao je da su revizionizam i poricanje nažalost postali dio medijske kulture, gdje se umanjuje romska žrtva do te mjere da je po nekim znanstvenicima nije ni bilo. On je dodao da je cilj revizionista da se za nekoliko godina ne govori o zaboravljenom holokaustu, ni o "zaboravljenom stradanju marginaliziranog dijela našeg stanovništva“.

Vojak je naglasio: ,,Ono što se dogodilo u NDH nije bila iznimka nego sustavni program uništenja romskog stanovništva za vrijeme Drugog svjetskog rata. Naš cilj je da istražimo i na pedagoški ispravan način protumačimo dokumente o toj potpuno marginaliziranoj temi, te da priručnik dođe u što veći broj ruku, ovaj tiskani kao i digitalni koji se može preuzeti na internetu“.

Vojak je izrazio je nadu da će Priručnik, kao i druga djela koja će uslijediti, donijeti objektivan znanstveni pristup tematici i omogućiti da ona uđe u hrvatski obrazovni sustav, kao i u širu zajednicu. Dodao je: ,,Svaki učenik treba dobiti informaciju što se dogodilo s njihovim sunarodnjacima tijekom Drugog svjetskog rata i zašto su gotovo cijele zajednice Roma u drugoj polovici 1942. bile pobijene, i da se gotovo nitko nije vratio u svoja sela“.

Recenzent Miljenko Hajdarović napomenuo je da s radi o prvom djelu takve vrste o stradanju Roma u Hrvatskoj i velikom koraku na tom području, te izrazio nadu da će novi kurikulumi prepoznati temu holokausta nad Romima u Hrvatskoj.

Priručnik je namijenjen nastavnicima povijesti te drugim zainteresiranim nastavnicima koji sudjeluju u obrazovnom procesu. Zamišljen je kao alat koji može pomoći u boljem razumijevanju povijesti Roma s naglaskom na genocid odnosno Porajmos nad pripadnicima romske zajednice za vrijeme Drugog svjetskog rata na području NDH. Uključivanje sadržaja o Porajmosu u kurikulume obrazovnih procesa u Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajući način riješeno pa ostaje zadatak Ministarstvu znanosti i obrazovanja da učini sve što je u njihovoj nadležnosti da informacije o stradanju strašnih razmjera romskog naroda na području NDH budu uključene u kurikulume i udžbenike. Objava ovog Priručnika pomoć je na tom putu.