Ova međunarodna organizacija je osnovana 1949. godine u Londonu od strane predstavnika 10 europskih država: Belgije, Danske, Irske, Italije, Francuske, Luksemburga, Nizozemske, Švedske, Norveške i Velike Britanije. Vijeće Europe danas broji 47 država članica, uključujući sve članice Europske unije.

U sedamdeset godina, koliko Vijeće Europe postoji, najveći doprinosi ove organizacije su donošenje Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. godine i uspostavljanje Europskog suda za ljudska prava, koji je uspostavljen 1998. godine. Osim toga, kroz Vijeća Europe inicirana su europska obilježja uključujući Dan Europe, zastavu i himnu Europe odnosno Europske unije.

Sedamdeseta obljetnica Vijeća Europe službeno je obilježena na ministarskom okupljanju u Helsinkiju na kojem je bila i šefica hrvatske diplomacije i novoizabrana glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović-Burić. Na sjednici je sudjelovalo 30 ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe i sastanak je trajao dva dana. Na njemu se raspravljalo o budućem djelovanju i ulozi Vijeća u borbi protiv socijalnih nejednakosti u Europi, a o radu Europskog suda za ljudska prava održan je posebni sastanak s novoizabranim predsjednikom suda Linosom Alexanderom Sicilianosom. Pored toga bilo je riječi i o aktualnim izazovima s kojima se suočava Vijeće Europe te je usvojen niz odluka s ciljem jačanja učinkovitosti organizacije i jedinstva njezinih članica.

Tom prilikom ministrica vanjskih i europskih poslova, Pejčinović-Burić, je istakla predanost Republike Hrvatske temeljnim načelima i vrijednostima Vijeća te pozvala na jačanje europskog konvencijskog sustava izgrađenog na Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europskoj socijalnoj povelji.

Kao dio programa obljetnice održana je svečanost potpisivanja dokumenata i sporazuma Vijeća Europe, a Pejčinović Burić je u ime Hrvatske potpisala Konvenciju o manipulaciji sportskim natjecanjima te Konvenciju o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama. Ministrica je također položila ispravu o hrvatskoj ratifikaciji Konvencije protiv trgovanja ljudskim organima.

Od 1949. godine pod okriljem Vijeća Europe je zaključeno više od 200 međunarodnih ugovora o ljudskim i socijalnim pravima, medijima, slobodi izražavanja, obrazovanju, kulturi, kulturnom identitetu, kulturnoj različitosti, sportu, lokalnoj samoupravi, zdravstvu, pravnoj, regionalnoj i državnoj saradnji.

Ono što prati obilježavanje 70. godišnjiće Vijeća Europe je vraćanje prava glasa Rusiji koje joj je oduzeto prije pet godina zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Ovo je prvi put  da je ukinuta sankcija protiv Rusije zbog aneksije Krima.

Nakon ove odluke Skupštine Vijeća Europe Ukrajina je zaprijetila da će se povući iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europ – PACE, jer je ta organizacija odlučila vratiti pravo glasa Rusiji. Ukrajina je trenutno prekinula sudjelovanje na zasjedanju Parlamentarne skupštine "osim kada su u pitanju rasprave oko oduzimanja prava glasa ruskim izaslanicima", rekao je u izjavi voditelj ukrajinske delegacije, Volodimir Ariev. Ukrajinska delegacija je pozvala ukrajinski parlament da "hitno razmotri prekid sudjelovanja Ukrajine u Vijeću Europe u budućnosti", rekao je Ariev.

Ove godine izabrana je i nova glavna tajnica Vijeće Europe i u novom mandatu u trajanju od pet godina ovu funkciju će obavljati hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić. Ona je u poslednjem krugu glasanja osvojila 159 glasova, što je za 54 glasa više od drugog kandidata, ministra vanjskih poslova Belgije, Didiera Reyndersa. Iako ovlasti glavnog tajnika nisu jasno definirane, u praksi nositelj ima sveukupnu odgovornost za strateško upravljanje programom rada i proračunom Vijeća Europe te nadzire svakodnevno upravljanje Organizacijom i Tajništvom. Mandat nove glavne tajnice počinje u listopadu ove godine.

Obilježavanjem sedamdesete obljetnice završilo je predsjedanje Finske, a započelo šestomjesečno predsjedanje Francuske Odborom ministara Vijeća Europe.