Od 1. siječnja 2019. godine najveće promjene građane očekuju kada je u pitanju porezna politika. Ministarstvo financija je iniciralo da će u cilju podizanja kreditnog rejtinga smanjenom stopom od 13 posto PDV-a, umjesto dosadašnjih 25 posto, oporezivati voće i povrće, mahunasto suho povrće, jaja, svježe meso, ribu, žive životinje, dječje pelene.

Građani će najveću korist imati od promjena u sustavu PDV-a koje su stupile na snagu s prvim danom ove godine. Poreznom reformom smanjene su porezne osnovice ne samo za hranu, već i na sve lijekove. Stopa od 5 posto primjenjivat će se na lijekove koji se dobivaju bez recepta i oni će tako biti izjednačeni s onim lijekovima koji se izdaju na recept.

Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno jesu li u tiskanom ili elektroničkom obliku. Naime, do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5%, a od početka ove godine s 25 na 5% pada stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.

Dolazi do promjena i u porezu na dohodak i to, na žalost, samo za one s vrlo visokim plaćama. Do sada se primjenjivala stopa od 24% na poreznu osnovicu do 17 i pol tisuća kuna, a s prvim danom 2019. godine taj prag raste na 30 tisuća kuna što znači da će se veća stopa poreza na dohodak od 36% primjenjivati samo na plaće veće od 30.000 kuna mjesečno dok će plaće između 17 i pol tisuća i 30 tisuća kuna biti oporezivane za trećinu nižom stopom od 24% što će vrlo obradovati naše i do sada iznimno dobro plaćene građane.

U sklopu porezne reforme mijenja se i Zakon o doprinosima. Ukidaju se dva doprinosa, za zapošljavanje u visini od 1,7% i zaštitu na radu 0,5%, ali se povećava onaj za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5%. To izmjene će za poslodavce donijeti značajno smanjenje troškova i prema mišljenju Ministarstva financija ukupna ušteda poslodavaca će biti od oko 950 milijuna kuna godišnje, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje povećanje stope doprinosa za 1,5% donijet će dodatnih milijardu i trista pedeset milijuna kuna dodatnih prihoda.

I dok bi snižene stope PDV-a na niz proizvoda, pogotovo iz osnovne potrošačke košarice, trebali osjetiti svi građani kroz nešto niže cijene tih proizvoda, a posebice Romi od kojih najveći broj ulazi među siromašnije skupine stanovništva, dotle na povećanje plaća temeljem poreznih izmjena, mogu računati samo oni s velikim plaćama.

Novosti ima i u sektoru zdravstva. Prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti izdvaja se obaveza posebnog dežurstva, što znači da će u domovima zdravlja noću, vikendima i blagdanima morati dežurati jedna ambulanta.

Od 1. siječnja raste i minimalna naknada za studentski rad. Umjesto 21 i pol kune po satu, studenti će od sada zarađivati najmanje 23 kune i 44 lipe po satu. Dobre vijesti čekaju i ročnike HV-a jer je Ministarstvo najavilo kako će se od 1. siječnja 2019. novčana naknada dragovoljnih ročnika povećati za tisuću kuna mjesečno i iznositi ukupno 3.000 kuna.

Iznajmljivače smještaja u ovoj godini također očekuju promjene. Ako lokalna samouprava sama ne odredi paušalnu naknadu koja može iznositi od 150 do 1500 kuna, tada će taj paušalni porez iznositi 750 kuna. Što se tiče poreza i tržišta nekretnina, zanimljivo je, naravno, onima koji će kupovati stan ili drugu nekretninu iduće godine kako se porez na nekretnine smanjuje s 4 na 3 posto.