Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti se obilježava 27. siječnja širom svijeta. U Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 2005. godine i ove godine je održan komemoracijski skup na Mirogoju u organizaciji Hrvatskog sabora, te skup ispred zagrebačke katedrale koji su organizirali po prvi put zajedno Zagrebačka nadbiskupija i Židovski informativno-obrazovni centar – Hatikva, a najavljeni su i drugi komemoracijski skupovi. Na žalost, ni kardinal Bozanić ni predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković nije govoreći o žrtvama holokausta odnosno genocida spomenuo i Porajmos odnosno genocid nad Romima kao i genocid nad Srbima. Genocid / Porajmos nad Romima je po svojim razmjerima bio najstrašnije iskustvo romskog naroda u njegovoj teškoj povijesti, a 1948. popisano je samo 405 Roma u Hrvatskoj.

Od početka su nacisti imali negativan stav prema Romima, a tzv. Nürnberškim zakonima iz 1935. zajedno s Židovima su označeni kao „neprijatelji rase“. Time je institucionaliziran progon Židova, ali i Roma i drugih. Kao posljedica Himmlerove zapovjedi i organiziranog progona u logorima smrti ubijen je veliki broj Roma. U okviru logora Auschwitz, funkcionirao je podlogor za Rome – Zigeunerlager. Kroz taj logor prošlo je više od 23 000 Roma, od kojih je 20 000 likvidirano. Zatočeni Romi poticali su s tadašnjeg teritorija Njemačke, kao i iz okupiranih država uključujući Čehoslovačku, Poljsku, Francusku, Jugoslaviju, Mađarsku, Belgiju, Nizozemsku, Norvešku, a dio Roma dopremljen je i iz okupiranih dijelova tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Auschwitz je jedan od mnogih nacističkih stratišta, ali slovi kao najveći i jedan od najstrašnijih logora. Osnovan je u veljači 1940., a u ljeto 1942., kada su proradile plinske komore i krematoriji, započelo je masovno ubijanje. Bila je to posljedica zločinačke odluke nacističkog vrha predvođenog Adolfom Hitlerom o takozvanom ‘konačnom rješenju’, koje je uključivalo potpunu likvidaciju svih europskih Židova. Krajem 1942. godine Heinrich Himmler je plan proširio i na Rome. Plan genocida, koji je imao razmjere nezabilježene u povijesti, proveli su pripadnici nacističke organizacije SS uz aktivno sudjelovanje brojnih drugih organizacija, institucija i pojedinaca iz Njemačke ali i drugih europskih zemalja.

Međunarodni Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti je uspostavljen rezolucijom 60/7 Opće skupštine Ujedinjenih naroda, koja je usvojena 1. studenog 2005. godine. Donošenje ove Rezolucije je inicirao Izrael i ta inicijativa je posvećena obilježavanju 60-te godine kraja Drugog svjetskog rata i oslobođenja prvog velikog nacističkog koncentracijskog logora - Auschwitz. Dan sjećanja na holokaust se obilježava 27. siječnja na dan kada je Crvena armija 1945. godine oslobodila preostalih 7500 logoraša iz logora smrti Auschwitz u Poljskoj.

U Hrvatskoj se Dan sjećanja na holokaust obilježava od ustanovljenja ovog međunarodnog dana, a tome je pridonijelo i članstvo Republike Hrvatske u Radnoj skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu, kojoj je Hrvatska pristupila kao stalna članica 2005. godine.

Na molitveno-komemorativnom susretu koji je i ove godine održan u znak sjećanja na holokaust u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Židovskog informativno-obrazovnog centra - Hatikva, sudjelovali su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić praćen drugim predstavnicima katoličke crkve, svećenicima, časnim sestrama i bogoslovima te predstavnici židovskih zajednica. Susretu su prisustvovali i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i brojni drugi predstavnici državnih institucija i civilnog društva. Tom prilikom postavljen je i pedeset metara visok natpis na zagrebačkoj katedrali s riječima iz Knjige proroka Izaije: „Podići ću im u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime, dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno.“.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić se prisutnima na komemorativnom skupu obratio riječima: ,,Spomen i u židovstvu i u kršćanstvu na živ način povezuje prošlost i sadašnjost, jer, dok se spominjemo žrtava neljudskoga postupanja i pokušaja da se uništi židovski narod, susrećemo se s tajnom zla, ali ga ne gledamo samo u okvirima prošlosti, nego smo ga svjesni i u sadašnjosti. Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti. Za Dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi. U odmaku od sedamdeset i četiri godine od završetka Drugoga svjetskog rata spominjemo se i velikoga stradanja hrvatske židovske zajednice, a posebno zagrebačkih Židova, duboko utkanih u život i kulturu našega Grada, kojih je – kako govore podatci – od 11.000 preživjelo manje od 2000.'' te dodao:

''Ne možemo isključiti iz ovoga spomena ni djecu i unučad počinitelja, čiji su životi obilježeni zločinima otaca i djedova, te im je potrebno pročišćenje istinom“.

U ime organizatora susreta, predsjednica Centra Hatikva Julija Koš je izjavila: ,,Mislimo da je najvažnije da se ne potežu stari simboli, da se ne potežu stari ustaški pozdravi, da se ne tumači da su to stari hrvatski pozdravi jer nisu, da se suzdrže najviši hrvatski političari od ocjene da je to stari hrvatski pozdrav jer nije“.

Rabini Židovske općine Zagreb ni Beth Izrael nisu sudjelovali na ovogodišnjoj komemorativnom susretu. U ime glavnog rabina Židovske općine Zagreb je poručeno kako veliku ulogu u borbi protiv antisemitizma u Hrvatskoj imaju Katolička crkva i učitelji, ali i političari.

Pored ovog molitveno-komemorativnog susreta, obilježavanje Dana sjećanja na holokaust održano je i u Hrvatskom saboru, koji je povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta zasjedanje započeo minutom šutnje. Predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković, govoreći na Mirogoju, obratio se prisutnima riječima: ,,Na taj dan cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad židovskim narodom i pripadnicima manjina, ali i svim žrtvama nacističkih i fašističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Auschwitz simbolizira smrt 6 milijuna nevinih osoba čija je jedina krivnja bila različitost u odnosu na odabrane. Danas poštujemo uspomenu na sve koji su patili i umrli od ljudi koji su bili zaslijepljeni strahom i mržnjom. Sjećamo se i njihovih obitelji, ali i svih koji su ove užase preživjeli i koji su bili i jesu zauvijek obilježeni sjećanjem na preživjele dane užasa i srama i koji su se, unatoč ogromnoj traumi, pokušali hrabro vratiti normalnom životu. To je naš dug prema njima.“.

Uoči saborske sjednice Jandroković je položio vijenac na židovskom dijelu groblja Mirogoj, ispred skulpture Mojsija. Komemorativnom skupu na Mirogoju prisustvovala je i položila vijenac predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja na holokaust najavila je i Židovska općina Zagreb i Šoa akademija Tribinom posvećenom žrtvama holokausta.

Opći tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je povodom obilježavanja Dana sjećanja na holokaust izjavio: ,,Bila bi velika greška smatrati holokaust gubitkom razuma grupe nacističkih kriminalaca. Naprotiv, holokaust predstavlja kulminaciju tisućljeća mržnje, žrtvovanja i diskriminacije Židova, što sada nazivamo antisemitizmom.“