Međunarodni dan općeg prava na pristup informacijama (IDUAI) se, od 2015. godine, obilježava svake godine od strane UNESCO-a, a od prošle godine obilježava se i na razini Ujedinjenih naroda. Prepoznavši značaj pristupa informacijama u 21. stoljeću, Ujedinjeni narodi su proglasili 28. rujan Međunarodnim danom posvećen raspravama i podizanju svijesti o problemima kao što su transparentnost informacija, odgovornost institucija i transparentnost vlasti.
Međunarodni dan općeg prava na pristup informacijama, poznat još i kao Dan ‘’imam pravo znati’’, ima za cilj promovirati pravo svih ljudi da traže, primaju i dijele informacije. UN vjeruje kako informirani građani mogu donositi odluke koje su zasnovane na informacijama, kao što je, primjerice, odlučivanje na biračkom mjestu.
„Samo kada građani znaju kako se njima upravlja, mogu pozivati vladu na odgovornost za odluke koje donosi i postupke koje poduzima. Stoga, opći pristup informacijama je kamen temeljac zdravog, inkluzivnog i obrazovanog društva.“ Na ovaj način je UN dodatno afirmirao značaj ovog dana.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana općeg prava na informiranost (IDUAI) glasi:
„Pristup informacijama – spašavanje života, građenje povjerenja, donošenje nade!“.
Uslijed pandemije Korona virusa, jednak pristup odgovarajućim informacijama je postao naročito značajan jer ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi i njihovu sigurnost. U mnogim državama ljudi su shvatili kako pristup točnim i provjerenim informacijama može biti od životnog značaja. Također, pristup informacijama omogućava građanima da prate mjere koje je država poduzela kao odgovor na trenutnu krizu, kao što su, primjerice, pravila o samoizolaciji, putovanju i obrazovanju, testiranje na virus, informacije o zalihama medicinske opreme, gospodarstvu i tako dalje.
Kada vlasti ne ispune svoju ulogu u dijeljenu informacija koje se odnose na zdravlje ili onemoguće pristup takvim informacijama, stanovništvo trpi posljedice i ne može u potpunosti ostvarivati svoje pravo na zdravstvenu zaštitu. Pravovremeno informiranje građana o krizi, trebalo bi biti sastavni dio svake kampanje usmjerene na rješavanje izvanrednih situacija koje se odnose na zdravlje ljudi.
Štoviše, djeljenje neadekvatnih ili nepotpunih informacija u kombinaciji s izvještavanjem medija koji su bazirani na predrasudama, u vrijeme kriza može dovesti do onemogućavanja ostvarivanja prava. To je bio slučaj kada je u Bugarskoj u travnju i svibnju ove godine veliki broj romskih naselja stavljen u karantenu, bez da su vlasti podrobno objasnile zbog čega je neophodno poduzeti takve mjere.
Opće pravo na pristup informacijama je jedna od osnova demokratske vlasti. To je pravo koje omogućuje da vlada bude odgovorna za svoje postupke. Godina 2020. potvrdila je kako je stav „imamo pravo znati“ od presudnog značenja za zdravlje i život svih ljudi. Ali, i ovo pravo nije došlo samo od sebe, već ga, kao i svako drugo pravo dobivamo borbom.
Since 2015, the International Day for Universal Access to Information (IDUAI) is observed annually by UNESCO and from last year also at United Nations level. Recognizing the importance of access to information in the twenty-first century, the UN proclaimed the 28th of September a day for international discussion and raising awareness on issues such as data transparency, institutional accountability and open governance.
The international Right to Know Day, as it is also knows, aims at promoting everyone’s right to seek, receive, and impart information. The UN believes that informed citizens can make informed decisions, like for instance when making a choice at the polling station.
“Only when citizens know how they are governed, can they hold their governments accountable for their decisions and actions. Information is power. Therefore, universal access to information is a cornerstone of healthy and inclusive knowledge societies”, the UN affirms additionally.
The 2020 theme of the IDUAI is
“Access to Information – Saving lives, Building Trust, Bringing Hope!”.
Amid the coronavirus pandemic, the equal access to adequate information becomes especially relevant and it has direct impact on people’s health and safety. In many countries, people have learned that access to accurate and timely information can be a matter of life and death. Access to information also makes it possible for citizens to follow responses to the crisis, such as self-isolation rules, regulations of travel and schooling, virus testing, medical equipment supplies, and economic aid.
When authorities fail to proactively share health-related information and data or block access to such information, populations suffer adverse impacts and cannot fully enjoy their right to health. Informing citizens in times of crisis should be an integral component of any campaign aimed to address health emergencies.
What is more, sharing inadequate or selectively assorted information in combination with a flow of media reports based on prejudges can lead to severe breaches of rights in times of crisis. That was the case when a good number of Roma settlements in Bulgaria were exclusively quarantined in April and May this year without any sufficient information by the authorities why such measure is necessary.
The universal access to information is one of the cornerstones of democratic governance. It is a right that allows governments to be held accountable. In 2020, the “right to know” proved to be crucial for everyone’s health and life. And yet, like every right this one also does not appear by itself – one has to fight for it.