Zbornika Jasenovac - manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam", u izdanju Spomen područja Jasenovac uredi su dr. sc. Andriana Benčić, kustosica pripravnica Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, dr. sc. Stipe Odak sa Sveučilišta u Leuvenu i dr. sc. Danijela Lucić s odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pored djela urednika na festivalu povijesti Kliofest Zbornik su javno predstavili i dr. Marica Karakaš Obradov, s Hrvatskog instituta za povijest i povjesničar doc. dr. sc. Mario Kevo. Predstavljanje, na žalost, nije privuklo veliki broj zainteresiranih usprkos važnosti tema Zbornika.

Predstavljajući zbornik urednici su naglasili kako Zbornik sadrži i rad dr. sc. Danijela Vojaka, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu - Zaboravljene žrtve Drugog svjetskog rata ili o stradanju Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. – 1945. koji govori o manjku sustavnih istraživanja o stradanju Roma.

Zbornik i njegovo prezentiranje su podijelili u dvije tematske cjeline, prvi dio se bavi manipulacijama Jasenovca, a drugi o svim ostalim kontroverzama i raspravama o slučaju „Jasenovac“, istaknula je Danijela Lucić na početku predstavljanja Zbornika na festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

„No, dok su odnosi socijalnog i moralnog i dalje nepopravljivo relativni, a relativizam ne vrijedi i nikada nije vrijedio za ljudski sposobnost razlikovanja ispravnog od pogrešnog, te se takva sposobnost ne temelji na kolektivnoj savjesti društva te na autoritete i odgovornosti za moralni odabir ne počivaju u društvu, nego tamo gdje su bili od početka, u čovjeku“.

Na predstavljanju je istaknuto kako su nužni konceptualizacija, definiranje pojmova i istraživanje.

“Glavni izazov tragične prošlosti, možemo zaključiti, vezan je uz mogućnost da se ona ‘ponovi’. Naravno, ne u identičnom, već analognom obliku. Dok se u prvom slučaju prošlost može ponoviti zbog manjka suočavanja s njom, u drugom se ona ponavlja kao svoj zrcalni odraz – zbog svog gotovo beskonačnog repliciranja i preuveličavanja. Stoga teški teret prošlost implicira ništa manje teret odgovornosti”, ističe uredništvo Zbornika svoje uvjerenje.

U Zborniku je otvorena i rasprava o sve češćem uspoređivanju tzv. totalitarnih režima što najčešće služi odvraćanju od razgovora o razmjerima i strašnim posljedicama ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu. Uredništvo Zbornika iznijelo je svoj stav i naglasilo kako je ''u svakom smislu potpuno promašeno uspoređivati totalitarne režime'', a  ljudi moraju biti kadri i razmišljati te razlučiti što je ispravnog a što pogrešno, i dovoljno je time se voditi u prosudbi režima.

Zaključno je istaknuto, ako je Europa taj kontinent koji istinom i poviješću zbog krvavih ratova, sukoba i bombardiranih gradova treba prihvatiti ne kao nešto neuobičajeno, već kao povijesni obrazac da žrtve jednog režima na sceni transeuropskih konflikata postaju počinitelji drugog režima, te da počinitelji mogu postati žrtve u narednim i daljnjim raspravama i sustavima.

“Završetkom Drugog svjetskog rata u svibnju 1945. postalo je jasno koliko su drastične bile ratne posljedice na romsku zajednicu u Hrvatskoj. Predratna romska zajednica gotovo da je bila uništena u genocidnoj ustaškoj politici prema Romima, pritom je demografske posljedice iz toga rata romska zajednica nadoknadila tek šezdesetak godina kasnije. Poslijeratna politika marginalizacije romskog stradanja u NDH uklopila se u sličan odnos većine europskih zemalja, a što se i danas naziva ‘zaboravljeni holokaust’“, navodi Danijel Vojak u svom radu.

Uredništvo je u prezentiranju i predstavljanju svog rada na Zborniku koristilo izraz „teret prošlosti“. Pojam je to koji je popularizirao njemački kancelar i dobitnik  Nobelove nagrade za mir 1971. godine Willy Brandt. Istaknuto je kako je zanimljivo primijetiti kako nešto tako nematerijalno kao prošlost može posjedovati težinu. Izraz ‘teret prošlosti’ ili ‘težina prošlosti’ kojeg je koristio Brandt referirajući se na povijest nacionalsocijalizma u Njemačkoj.

„Tragedije iz prošlosti ne mogu biti niti izbrisane niti ignorirane, one ostaju prisutne u kolektivnom sjećanju ljudi i traže odgovore“,  izjavila je Andriana Benčić.