Dana 8. studenog 2007. Generalna skupština UN-a dala je inicijativu da se 25. rujna proglasi Međunarodnim danom demokracije. Povodom ovog blagdana, UN je pozvao sve svjetske vlade da se okupe u nastojanju da promiču demokraciju u cijelom svijetu i nastave štititi glavna načela liberalnog društva, uključujući slobodan protok informacija i vladavinu prava.

Povijesna perspektiva

U staroj Grčkoj demokracija se smatrala sistemom u kojem je u ime demosa (Narodi ili tijelo građana) upravljala skupina muških građana. Kada su se okupili na tržnici ili u gradskoj četvrti, glasanjem su odlučivali na koji način treba postupiti - često oslanjajući se na većinu podignutih ruku.

Vjeruje se da je demokracija u grčkim gradovima-državama predstavljala upravu među jednakima, koji su vladali i kojima se vladalo u isto vrijeme. Ipak, znatan dio grčkog društva bio je isključen iz sudjelovanja u procesu demokratskog odlučivanja; žene, robovi i stranci bili su između ostalih isključeni.

Tokom cijelog srednjeg vijeka feudalni sustav, sa svojom krutom društvenom hijerarhijom i privilegijama, dodijeljen plemićkim imanjima, predstavljao je sistem, suprotan demokraciji.

Ipak, početak američke revolucije oživio je demokratsku tradiciju utirući put stvaranju novog Ustava SAD-a s nacionalnim zakonodavnim tijelom, djelomično temeljenim na izravnim izborima zastupnika. Slično, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, koju je Francuska dobila nakon Francuske revolucije, činila je jedan od temeljnih dokumenata o građanskim pravima, osiguravajući jezgru demokratske nacije, koju čine slobodni pojedinci, s pravom na zakonom zaštićenu jednakost.

Nakon burnog 19. stoljeća, prva desetljeća 20. stoljeća bila su povezana s valom ogromnih društveno-političkih promjena koje su potresle svijet. Prvi svjetski rat završio je raspadom četiriju carstava, čime su prestale austrougarske, osmanske, ruske i njemačke monarhije.

Zamijenjena širokim rasponom novih režima i političkih aranžmana, carstva su utrla put nacionalnim državama i žestokim političkim natjecanjima, omogućenim pod demokratskom vlašću.

Ipak, kako je Churchill jednom rekao, „Demokracija je najgori oblik vlasti, osim svih ostalih do sada isprobanih“. Jednostavna ideja morala je ponuditi prostor za plodnu raspravu implicirajući da bi među brojnim tipovima upravljanja demokracija mogla biti najpoželjnija, ali ne i neizbježna. Slično, različiti režimi totalitarne i autoritarne vladavine zajedno s vojnim diktaturama, koji su se pojavljivali tokom 20. i 21. stoljeća, pokazali su da je demokracija stalno bila ugrožena novim ideologijama čiji je cilj monopol moći. Jedan primjer iz povijesti 20. stoljeća ostaje upečatljiv: nacistička vladavina došla je na vlast u Njemačkoj nakon demokratskih izbora.

Moderna perspektiva

Sa svojim suvremenim oblicima, demokracija nudi širok raspon sredstava za potvrđivanje sudjelovanja javnosti u političkim i izbornim procesima.

U predstavničkim demokracijama vlade se stvaraju putem izbornih postupaka koji služe za odabir članova državnih tijela na temelju njihovih zasluga. Prema temeljnim načelima slobodnog društva, svim se pojedincima mora priznati pravo na aktivno i pasivno biračko pravo glasa.

Ipak, mnogim romskim skupinama u Europi u velikoj je mjeri uskraćena prilika da biraju predstavnike Roma koji će glasovati za pozicije u vladinim strukturama zemalja u kojima žive. Na primjer, iako Romi čine oko 50 posto stanovništva u nekoliko gradova na sjeveroistoku Mađarske, oni su i dalje bez predstavnika s pravom glasa u izabranim lokalnim vijećima. To pak ukazuje na to da u mnogim europskim regijama Romi ne mogu osigurati svoju sigurnost i dobrobit u mnogim područjima, uključujući stanovanje, zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje.

Međunarodni dan demokracije važan je datum za poštovanje temeljnih vrijednosti i načela otvorenog društva, uključujući ravnopravno političko sudjelovanje i vladavinu prava. To je također ključni trenutak za razmatranje mogućih načina za poboljšanje društva, usredotočujući se na to kako angažirati manjine, uključujući Rome.

 

 

 

 

 

 

 

 

«If you live in a place where you can participate in the political process, please do. The only way that we can protect all our rights is we protect our right to choose our own leaders», IFES President and CEO Anthony Banbury

ZAGREB, Sept. 15 -- On November 8, 2007 the UN General Assembly put forward an initiative to declare September 25 as the International Day of Democracy. In recognition of the holiday, the UN called on all the world’s governments to come together in the effort to promote democracy around the globe and keep protecting the main principles of open society including free flow of information and the rule of law.

A Historical Perspective

In Ancient Greece, democracy was regarded as the lawful rule where a demos (the Peoples or the body of citizens) was governed by an assembly of male members of a society. When gathered in a marketplace or town district, they were voting for a course of action that was to be taken – often by relying on a majority of raised hands.

It’s largely believed that democracy in the Greek city-states represented the governance among equals, who ruled and were ruled at the same time. Nonetheless, a considerable part of the Greek society was excluded from participation in the process of democratic decision-making; women, slaves and foreigners were amongst others.

Throughout the Middle Ages, the feudal system – with its rigid social hierarchy and privileges, granted to noble estates – represented a rule, antipodal to democracy.

Yet the beginning of the American revolution revitalized a democratic tradition by paving the way to the creation of a new Constitution of the US with a national legislature, partially based on direct elections of representatives. Similarly, the Declaration of the Rights of Man and of the Citizen, inherited by France in the aftermath of the French Revolution, constituted one of fundamental civil rights documents, ensuring the core of a democratic nation, made up of free individuals, entitled to equal protection by the law.

After the tumultuous 19th century, the first decades of the 20th century were coupled with the wave of tremendous socio-political changes that shook the world. The First World war ended with the breakup of four empires, which put an end to the Austro-Hungarian, Ottoman, Russian and German monarchies.

Replaced by a wide range of new regimes and political arrangements, empires paved the way to the creation of new nation-states and fierce political competitions, enabled under the democratic rule.

But as Churchill said once, «Democracy is the worst form of government, except for all the others». A simple idea had to offer a space for a fruitful discussion by implying that amongst a rich plurality of governance’s types, democracy might be the most preferable, but not inevitable. Similarly, various regimes of totalitarian and authoritarian rule along with military dictatorships, emerging throughout the 20th and 21st centuries, demonstrated that democracy has constantly been to be jeopardized by new ideologies aiming at power monopoly. One example from the history of the 20th century remains striking: the Nazi rule came to power in Germany in the aftermath of the democratic elections.

A Modern Angle

With its present-day forms, democracy offers a wide range of means to reaffirm the public’s participation in political and electoral processes.

In representative democracies, governments are assembled through electoral procedures, serving to select members of government bodies based on their merits. According to the fundamental principles of free society, all individuals must be granted with a right to active and passive suffrage, translated into the right to vote and to be elected.

Nonetheless, many Roma groups in Europe have been largely deprived of a chance to elect Roma representatives to voting positions on the government structures of the countries where they reside. For instance, while the Roma make up around 50 percent of the population in a few towns of northeastern Hungary, they still remain without voting representatives on elected local councils. This, in turn, indicates that in many countries of Europe, the Roma people are not able to ensure their safety and wellbeing with regard to many areas, including housing, health, education and employment.

The International Day of Democracy is an important date to honor fundamental values and principles of open society, including equal political participation and the rule of law. In the meantime, it’s also a pivotal moment to contemplate possible ways to improve the society, while focusing on how to engage minorities, including the Roma people.