State Department je objavio Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2018. godinu. To je jedan iz serije izvještaja o stanju ljudskih prava koji se priprema u američkim veleposlanstvima i konzulatima diljem svijeta, a nastaju na temelju informacija organizacija civilnog društva, informacija objavljenih u medijima, tijela vlasti i drugih izvora. Ovaj izvještaj sadrži informacije koje pomažu informiranju američkih vlasti. Kao najveći problemi u Republici Hrvatskoj ocijenjeni su prijetnje nacionalnim manjinama, korupcija, nedjelotvorno pravosuđe, nasilje u obitelji, te nasilje nad novinarima i migrantima.
Izvještaj kroz sedam poglavlja analizira poštovanje integriteta osobe, poštovanje građanskih sloboda, slobodu sudjelovanja u političkim procesima, prisutnost korupcije i nedostatak transparentnosti, međunarodne i nevladine istrage navoda o kršenjima ljudskih prava, diskriminaciju, nasilje u društvu i trgovinu ljudima i prava radnika.
Najzastupljeniji oblik diskriminacije u Republici Hrvatskoj, prema izvještaju State Departmenta, je diskriminacija na nacionalnoj osnovi, a posebno prema pripadnicima romske i srpske nacionalne manjine.
Diskriminacija i društvena isključenost Roma ostaje problem i pored sredstava koje je država izdvojila za njihov razvoj i integraciju. U istraživanju Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je utvrđeno da su Romi najmarginaliziranija zajednica u zemlji, koja uglavnom živi u izoliranim i siromašnim naseljima bez pristupa osnovnoj infrastrukturi, obrazovanju ili zapošljavanju.
Također, govor mržnje na internetu i u medijima usmjeren prema pripadnicima nacionalnih manjina je sve prisutniji, kao i sve veća pojava antisemitskih i ustaških grafita na ulici i uništavanje spomenika nacionalnih manjina. Židovska zajednica ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam vezan uz holokaust, a nevladine organizacije izvještavaju o slučajevima nasilne osvete čak prema članovima zajednice koji su pokušavali prebojiti antisemitska obilježja. State Department u svom izvještaju navodi da značajan problem predstavljaju poteškoće vezane uz povrat imovine žrtvama holokausta i nepostojanje zakonskog okvira za rješavanje tog pitanja, te navodi da povrata židovske imovine nije bilo od 2014. godine.
U području slobode medija State Department je naveo kako je Hrvatska uglavnom poštivala ustavom zajamčena prava slobode izražavanja, a da su tu slobodu poticali i neovisni mediji. Međutim, u izvještaju se naglašava kako javnosti nisu uvijek bile dostupne informacije o vlasništvu nekih lokalnih radijskih i televizijskih postaja i da postoji zabrinutost u vezi s pristranošću, cenzurom i izloženošću domaće javnosti zlonamjernim utjecajima. Osim toga, nevladine organizacije upozoravaju kako Hrvatska nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima, te da je nedostatna provedba odredbi o govoru mržnje, što uključuje korištenje simbola i slogana iz nacističkog odnosno ustaškog režima. Novinari su izvještavali o širenju autocenzure iz straha od maltretiranja putem interneta, zamjeranja političarima ili gubitka posla radi izvještavanja o određenim temama.
State Department ističe i probleme u odnosu države prema migrantima. U izvještaju se navodi da je Vlada uglavnom surađivala a UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama, ali isto tako je vlast kritizirana zbog nasilnog odbijanja ilegalnih migranata, a to pokazuje i broj od oko 2500 izbjeglica i migranata koji su vraćeni s granice tokom prvih osam mjeseci 2018. godine. Osim toga međunarodne i hrvatske nevladine organizacije su izvještavale o policijskom nasilju nad azilantima i migrantima, a posebno na granici s Bosnom i Hercegovinom. Organizacije u svojim izvještajima navode i da je granična policija ponižavajuće postupala s migrantima, upućujući migrantima verbalne uvrede, uništavajući njihovu imovinu i premlaćujući ih. Domaće nevladine organizacije su dodatno izvijestile o postojanju policijskog pritiska kao što su prekomjeran nadzor i ispitivanje bliskih suradnika i članova obitelji osoba koje pomažu migrantima. U izvještaju je pohvaljena dobra suradnja s MUP-om u dva prihvatna centra za strance u hotelu ,,Porin“ u Zagrebu i Kutini. U ovim prihvatnim centrima kvaliteta usluga je ocijenjena kao dobra uz potrebu za povećanom psihološkom pomoći. Vlada se obavezala primiti 1.583 izbjeglica i tražitelja azila. Do kolovoza je Hrvatska primila 81 izbjeglicu iz Grčke i Italije, te naselila 105 sirijskih izbjeglica iz Turske.
Nasilje nad ženama, uključujući nasilje u braku i dalje ostaje problem. U protekloj godini osuđeno je samo 7% počinitelja, od kojih je 63% dobilo samo novčane kazne ili uvjetne kazne zatvora.
State Department zamjera Hrvatskoj i visok stupanj korupcije. Državno odvjetništvo nastavlja kazneni progon u nekoliko većih predmeta korupcije, među kojima su i političari i javne osobe uključujući gradonačelnike, a sudovi su uglavnom izricali zakonom predviđene kazne u slučajevima kada je počinitelj osuđen. Međutim, u istaknutim predmetima su presude često bile ukinute nakon žalbe. Još uvijek je u toku više postupaka protiv visokopozicioniranih državnih dužnosnika prijavljenih u prethodnim godinama.
U borbi protiv korupcije dolazi do izražaja i problem neovisnosti sudstva i djelotvornosti pravosuđa. Broj neriješenih predmeta se smanjio za 37%, ali još uvijek ima više od 400 tisuća neriješenih predmeta. U izvještaju se navodi kako je kašnjenje u rješavanju predmeta pred domaćim sudovima izazvalo zabrinutost u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti pravosuđa i vladavine prava.
Dodatni problem u sistemu pravosuđa su i loši uvjeti u pritvorima i zatvorima u kojima se često krše ljudska prava. Osim toga, neki zatvori su i dalje prenapučeni, poput zatvora u Osijeku (159%), a prema izvješću Europskog odbora za sprječavanje mučenja zabilježeni su i slučajevi gdje je životni prostor ispod minimalnog 1 kvadratnog metra po zatvoreniku.