Datuma, 11. prosinca 2008. godine, Ujedinjeni narodi su proglasili datum 19. kolovoza, Svjetskim danom humanosti. Ovaj dan je bitan jer se njima nastoji doprinijeti jačanju svijesti o važnosti humanitarnih aktivnosti u svim dijelovima svijeta kao i važnost međunarodne suradnje u ostvarivanju tog cilja.

Svjetski dan humanosti odabran je na ovaj datum zbog predavanja počasti prema 22 djelatnika Ujedinjenih naroda, koji su izgubili svoje živote 2003. godine, dok se dogodio napad na sjedište UN-a u Bagdadu. Među ovih 22 djelatnika Ujedinjenih naroda bio je i dugogodišnji humanitarac Sergio Vieira de Mello, tada Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava.

Različite humanitarne agencije pomažu oko 54 milijuna ljudi u 26 različitih država. Ove godine, UNOCHA – ured za koordinaciju humanitarne pomoći provodi kampanju sa sloganom  „Svijetu treba više humanitarnih heroja“. Cilj ove kampanje je podizanje svijesti građana o humanitarnom djelovanju. Platforma Glasnika humanosti (Messengers of Humanity) koja je uspostavljena povodom ove teme, vrlo je poučna u praksi i omogućava dijeljenje humanitarnih iskustava tj. učenje iz iskustva drugih.

Ovim danom svjetska humanitarna zajednica želi naglasiti koliko je bitno promicanje i jačanje svijesti o poštivanju načela kojima se trebaju voditi različite humanitarne organizacije u obavljanju svog posla. U opisu tog posla spada humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dragovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.

Humanitarni radnici diljem svijeta obavljaju svoj posao u vrlo zahtjevnim a ponekad i jako opasnim uvjetima. Povodom Svjetskog dana humanosti odajemo počast svim humanitarnim radnicima, pa tako i volonterima i zaposlenicima nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koji ponekad i po cijenu vlastitog života često djeluju u kriznim situacijama s ciljem ublažavanja patnji svih onih koji se nađu u potrebi za pomoći.

Povodom Svjetskog dana humanosti, valja se prisjetiti koliko je zapravo Romima u Republici Hrvatskoj potrebna pomoć i koliko se Romi također zauzimaju za pomoć drugima. Unatoč činjenici da su pripadnici romske nacionalne manjine u RH u značajnoj mjeri obuhvaćeni primjenom prava iz sustava socijalne skrbi, siromaštvo i isključenost su socijalni problemi koji su u velikoj mjeri prisutni u romskoj zajednici.

Životni standard većine Roma je izrazito nizak. Smanjena dostupnost zdravstvene zaštite, niska razina obrazovanja, stanovanje u vrlo lošim uvjetima, te niska stopa zaposlenosti samo su neki čimbenici koji u međusobnoj uzročno - posljedičnoj vezi doprinose stalno prisutnoj marginalizaciji ove skupine stanovništva, te njihovoj ovisnosti o socijalnoj, odnosno društvenoj skrbi.

Sustav socijalne skrbi i pomoći uređen je Zakonom o socijalnoj skrbi i temeljem njega donijetim propisima. Odredbama spomenutog zakona korisnici imaju pravo na: savjetovanje, pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća, pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući, osobnu invalidninu, osposobljavanje za samostalan život i rad, skrb izvan vlastite obitelji i druge pomoći.

Svaka pomoć od strane države ili  raznih humanitarnih organizacija, pomaže Romima kojima je to potrebno, a onima kojima nije prosljeđuju to dalje. Prisjetimo se kako je humanitarnu pomoć prema Županji odvezla i grupa Roma iz Slavonskog Broda. Više o ovoj lijepoj humanitarnoj gesti rekao je Robert Radić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda

"Odlučili smo da dio pomoći koja je stigla i nama u romsko naselje, doniramo dalje, gdje je pomoć potrebnija. Krenuli smo s tri kombija puna humanitarne pomoći prema Županju i eventualno Gunji. S ovim nećemo stati. Želim najaviti da ćemo opet ići i pomoći našim sugrađanima iz istočne Slavonije. Za nekoliko dana Romi će doći u pomoć poplavljenim područjima istočne Slavonije i pomoći ćemo u raščišćavanju i svim poslovima koje je potrebno obaviti da se život što prije normalizira."

Kako su vas dočekali u Županji?

"Tamo je velika gužva. Mi smo predali humanitarnu pomoć u Crveni križ, u  prvo prihvatilište koje je bilo slobodno. Ne mogu opisati zahvalnost tih ljudi kojima smo donijeli pomoć. Bili su oduševljeni kad su nas vidjeli. Rekli su nam da ta pomoć ide dalje na krizna mjesta. To je malo od nas, ali je od srca. I mi ćemo još pomoći. Mislim da smo i u gradu na obrani nasipa u Krajiškoj dokazali da i Romi znaju raditi i da hoće pomoći svome gradu i svima koji su u potrebi. Ako treba još neka radna akcija i pomoć mi smo na raspolaganju svima – rekao nam je Robert Radić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda."