Opća skupština Ujedinjenih naroda 2015. godine, proglasila je Svjetski dan vještina mladih koji se obilježava 15. srpnja svake godine. Jedan od bitnijih motiva za proglašenje posebnog dana na svjetskoj razini posvećenog vještinama mladih je bilo podići razinu svijesti o ulaganju u razvoj vještina mladih kroz razne oblike edukacije od kojih je primarno strukovno obrazovanje.

Mladima, prema dostupnim statistikama, prijeti čak tri puta veći rizik nezaposlenosti, u odnosu na ostalo stanovništvo. Mladi češće od ostalih rade poslove nižeg ranga, izloženi su većoj nejednakostima na tržištu rada i duljem i nesigurnijem prijelazu iz škole na posao.

Još je nepovoljniji položaj mladih žena koje su u većoj vjerojatnosti da budu potplaćene, zaposlene na nepuno radno vrijeme ili kroz ugovor na određeno radno vrijeme. Godine 2017. globalna stopa sudjelovanja mladih žena u radnoj snazi bila je 16,6 postotnih poena niža od stope mladih muškaraca. Stope nezaposlenosti mladih žena također su znatno veće od onih mladih muškaraca.

Zbog tih razloga obrazovanje i osposobljavanje su ključne odrednice uspjeha na tržištu rada. Postojeći sustavi ne uspijevaju ispuniti obrazovne potrebe mnogih mladih, a istraživanja ishoda učenja i vještina pokazuju da veliki broj mladih posjeduju niske razine uspjeha u osnovnoj pismenosti, kao i matematičkoj. Vještine i poslovi za mlade zauzimaju istaknuto mjesto i u Agendi za održivi razvoj 2030., a točka 4.4. „Ciljeva za održivi razvoj“ poziva na značajno povećanje broja mladih i odraslih s relevantnim vještinama.

Prema zadnjim dostupnim informacijama koje se odnose na kraj prošle godine gotovo 71 milijun mladih bilo je nezaposleno. Ipak, taj veliki broj ipak predstavlja smanjenje broja nezaposlenih mladih ljudi obzirom da je na vrhu ekonomske krize 2009. godine 76,7 milijuna mladih bilo nezaposleno.

Globalno, značajan porast stope nezaposlenosti mladih između 2010. i 2017. godine je zabilježen u sjevernoj Africi, arapskim državama, Latinskoj Americi i na Karibima, dok je situacija za mlade bila bolja na tržištima rada u Europi, sjevernoj Americi i sub-saharskoj Africi. Sveukupni gospodarski rast i dalje ne prati rast zaposlenosti.

Povodom Svjetskog dana vještina mladih a i mladih općenito,  prošle je godine bio  pokrenuti  međunarodni natječaj „Global Youth Video Competition 2017“. Natječaj je bio otvoren za mlade do 18 do 30 godina. Oni su pozvani da naprave kratki video sadržaj, a najbolji su nagrađeni putovanjem na COP23 u Bonn, Njemačka. Ove godine pokrenut je međunarodni natječaj „Global Youth Climate Video Competition 2018“, a cilj mu je naglasiti, kroz videozapise, akcije mladih vezane za klimatske promjene i njihove potencijalne posljedice. Pobjednici ovogodišnjeg natječaja će sudjelovati na Konferenciji zemalja članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Katowicama, u Poljskoj, u prosincu 2018. godine. Na toj Konferenciji će se videozapisi predstaviti svijetu, a pobjednici će imati priliku raditi s komunikacijskim timom UN-a koji radi s najvažnijim temama koje se raspravljaju na sastancima o klimatskim promjenama.

Izvršna tajnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, Patricia Espinosa, naglasila je: "Današnja mladost se razlikuje od bilo koje ranije generacije. Od rođenja, naučili su riječi poput globalnog zatopljenja, otapanje ledenjaka, porasta razine mora i ekstremnih vremenskih uvjeta. No, također su čuli riječi poput električnih automobila, vjetroelektrana, obnovljivi izvori energije, ciljeva održivog razvitka, Pariškog sporazuma. Mladi su oni koji stvaraju promjene, koje su ključne za ubrzanje akcija vezanih za klimatske promjene. Mladi imaju utjecaj i mladi su mnogobrojni."

Pitanje obrazovanja odnosno stjecanja vještina iznimno je važno i kada govorimo o mladim Romkinjama i Romima u Hrvatskoj. Još uvijek je vrlo skroman i  nedovoljan broj Roma koji su završili osnovnoškolsko obrazovanje, a još manji broj onih koji pohađaju ili su završili srednje škole.

Zbog raznih razloga i okolnosti većina mladih Romkinja i Roma upisuje strukovno obrazovanje. Razlozi uključuju brojne okolnosti od onih vezanih za tradiciju mnogih romskih obitelji za bavljenje određenim specifičnim zanatom, preko želje da se stekne konkretno zanimanje koje će omogućiti što brže zapošljavanje i zarađivanje za život, do situacije u kojoj mnoga romska djeca nemaju dovoljno bodova dobivenih u osnovnoškolskom obrazovanju da bi upisali gimnazije. Naravno postoje i brojni drugi individualni i specifični razlozi zbog kojih većina romskih učenika pohađa upravo strukovne škole. U svakom slučaju kada govorimo o srednjoškolskom obrazovanju Roma u Republici Hrvatskoj onda to najčešće znači obrazovanje i stjecanje vještina u strukovnim školama.