Treću godinu zaredom predstavnici srpske i židovske nacionalne manjine, te antifašističke organizacije i dio stranaka lijevog centra bojkotiraju državnu komemoraciju jasenovačkim žrtvama.

Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj i Židovska općina Zagreb (ŽOZ) organizirale su komemoraciju u subotu, 15. travnja 2018. godine. Odluku o bojkotu središnje državne komemoracije podržala je i Židovska vjerska zajednica Bet Israel.

„U državi Ustav mora biti iznad svega, a u Ustavu piše da je pozdrav 'Za dom spremni' neustavan. I tu ne može biti nikakvog ali, kakav je ozakonilo Povjerenstvo za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima“, izjavio je tom prilikom Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj.

U subotu, 21. travnja Savez antifašista i antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SABA RH) i Srpsko narodno vijeće (SNV) zajedno su organizirali komemoraciju u prisustvu više od 1.500 ljudi. Milorad Pupovac, predsednik SNV-a i koalicioni prartner HDZ-a, poručio je okupljenima: „Na ovome mjestu trebalo bi, ne govoriti, već u tišini i bez riječi pokloniti se onima koji su ovdje ubijeni na najzvjerskiji način". Govoreći o odnosu vlasti, čiji je i SDSS sastavni dio, prema ustaškim simbolima dodao je da „zbog onih kojih se moramo sjećati, moramo i govoriti“.

"Borba se nastavlja", poručio je predsjednik SABA RH Franjo Habulin, istaknuvši kako im je dužnost nastaviti borbu za demokratsku, civiliziranu, tolerantnu, europsku i antifašističku Hrvatsku.

Ovoj komemoraciji prisustvovali su, među ostalima, predsjednik SDP-a Davor Bernandić, saborski zastupnici SDP-a Arsen Bauk, Predrag Fred Matić te veleposlanici Ukrajine i Kine te izaslanici iz veleposlanstava SAD-a i Austrije.

Zastupnik Veljko Kajtazi je, odgovarajući na pitanje novinara hoće li ići na komemoraciju u Jasenovcu u subotu, kada je organiziraju Savez antifašističkih boraca Hrvatske i Srpsko narodno vijeće, ili u nedjelju kada je službena državna komemoracija odgovorio: "Naravno, bit ću i u subotu i u nedjelju".

Službena komemoracija u Jasenovcu, kojoj je prisustvovao i državni vrh, održana je u nedjelju, 22. travnja 2018. godine u prisutnosti malog broja ljudi. Na ovoj komemoraciji prisutni političari nisu govorili. Održana je minuta šutnje, a zbor Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba izveo je pjesmu židovskih partizana, nakon čega je pročitano svjedočanstvo preživjele logorašice Marijane Krvarić Amulić. Komemoracija je završila polaganjem vijenaca i molitvom za mrtve koji su predvodili katolički svećenik i muslimanski imam dok pravoslavni svećenik i židovski rabin nisu sudjelovali u ovoj komemoraciji.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja nije ove godine nije sudjelovala u službenoj državnoj komemoraciji, posjetila je u petak ujutro Spomen-područje Jasenovac i odala počast žrtvama, te u knjigu dojmova upisala:

"Posjet Spomen-području logora Jasenovac uvijek priziva osjećaje dubokog žaljenja zbog zločina koji su se ovdje dogodili i pijeteta prema svim nevinim žrtvama. Nijedan politički cilj ni poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime. Republika Hrvatska kao demokratska država, nastala na zasadama svih pozitivnih vrijednosti povijesne borbe hrvatskoga naroda za slobodu, među kojima je i antifašizam, bespridržajno osuđuje zločine počinjene u ovom logoru te s poštovanjem trajno čuva sjećanje na sve njegove stradalnike, u jedinstvenoj opredijeljenosti za poštovanje ljudskih prava svih svojih građana, kao jamstva napretka i mira."

Službenu državnu komemoraciju obilježio je i incident kada su dvojica muškaraca koji su se predstavili kao pripadnici HOS-a, razvili HOS-ovu zastavu na kojoj se nalazi i ustaški pozdrav ''Za dom spremni''. Zastava je razvijena ispred zgrade u središtu Jasenovca u kojoj se sada nalazi dječji vrtić, a u kojoj je u Drugom svjetskom ratu bilo zapovjedništvo ustaškog ratnog zločinca Maksa Luburića i na kojoj je bila postavljena spomen ploča s ustaškim pozdravom „Za dom spremni“, a koja je preseljena u Novsku.

Premijer Andrej Plenković, obraćajući se novinarima poslije komemoracije, izjavio je kako mu je žao što nema jedinstvene komemoracije jer žrtve to zaslužuju i dodao da u Hrvatskoj nema relativizacije fašizma. Nije, međutim, komentirao incident sa razvijanjem zastave „Za dom spremni“.

Gostujući u emisiji Nedjeljom u 2 HTV-a Ognjen Kraus je, pored ostalog,  istakao kako bi o Jasenovcu trebalo više educirati mlade, ali i odrasle ljude koji o tome nisu učili u školi.

"U udžbenicima iz devedesetih NDH nije bila prikazivana kao zločinačka tvorevina". Treba reći istinu o Jasenovcu, ona se zna. U njemu je ubijeno više od 80 tisuća ljudi, od toga više od 20 tisuća djece - po rasnim zakonima NDH. Hrvatska treba učiniti isto što i Njemačka, donijeti zakone koji se trebaju provoditi. Treba napraviti katarzu i očistiti povijest. Razlika je kad se zločin dogodi prema rasnim zakonima kao u NDH i kad se u to uključe djeca", kazao je Kraus.

Kraus je istakao kako ne podržava ideju podizanja u Zagrebu spomenika žrtvama nacizma jer je, kako je naglasio, to je nešto što je treba napraviti i što je napravila Njemačka u Berlinu. U Zagrebu treba podići spomenik Židovima, Romima, Srbima i Hrvatima koji su imali drugačije mišljenje i koji su žrtve tzv. Nezavisne Države Hrvatske.

U nedjelju, 22. travnja posvećen je i obnovljena pravoslavna crkva u mjestu Mlaka kod Jasenovca. Crkvu su razorile ustaše u Drugom svjetskom ratu kada je ubijen i najveći dio stanovnika ovog sela. Mlaka je u Drugom svjetskom ratu bila dio područja ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i na njegovom području je djelovao jedan od radnih logora unutar sustava logora ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.

Patrijarh srpski Irinej posvetio je obnovljeni Hram Svetog proroka Ilije u Mlaki. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović je, obraćajući se okupljenim novinarima, podsjetio kako je na tom mjestu tijekom Drugog svjetskog rata bio logor za žene i mjesto "na kojem su djeca odvajana od majki da se nikada više ne vide".