U Hrvatskoj su 26. svibnja održani izbori za Europski parlament. Na ovim izborima za Europski parlament građani Hrvatske su izabrali 12 zastupnika, što je za jednog zastupnika više nego u prethodnom sazivu zbog najavljenih promjena zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Zanimljivo je i da je broj onih koji su glasali na ovim izborima u Hrvatskoj porastao na 29,86%, što je za 4,62% više nego na izborima održanim 2014. godine čime je povećana i legitimnost izabranih u Europski parlament, posebno u svjetlu činjenice da je veća izlaznost zabilježene gotovo u svim državama Europske unije.
Od ukupno biranih dvanaest zastupnika, Hrvatska demokratska zajednica i Socijal-demokratska partija su osvojile po četiri mandata, a po jedan mandat je osvojila koalicija ''Suverenisti'', Živi zid, Amsterdamska koalicija i nezavisna lista Mislava Kolakušića.
Izbori za Europski parlament održavaju se svake pete godine i na njima se proporcionalno broju stanovnika bira određeni broj zastupnika koji će pojedinu članicu EU predstavljati u radu Europskog parlamenta u narednom sazivu. Europski parlament je ujedno i jedino tijelo u okviru Europske unije na čiji sastav građani mogu direktno uticati. Njegove osnovne funkcije su donošenje zakonodavstva Europske unije, usvajanje godišnjeg proračuna Europske unije, te izbor i nadzor rada većeg dijela institucija EU-a, prije svega Komisije, koja je izvršno tijelo Europske unije.
Nakon što su zastupnici izabrani, oni se Parlamentu ne grupiraju u odnosu na državu iz koje dolaze, već u odnosu na ideologije. Novoizabrani zastupnici se tako mogu priključiti radu postojećih europskih političkih obitelji, osnovati novu ili biti nezavisni. Najveći broj mandata - 179 će u novom sazivu Parlamenta, kao i do sada imati Europski pučani - EPP, zatim Napredni savez socijalista i demokrata - S&D 153, Obnovimo Europu, bivši ALDE - 105, Koalicija Zelenih i Europskog saveza slobode - Greens/EFA 69, Europa naroda i sloboda - ENF 58, Europa slobode i direktne demokracije - EFDD 54, Koalicija Europske ujedinjene ljevice i Nordijske zelene ljevice - GUE/NGL - 38 i ostali 49 mandata. Najviše zastupničkih mjesta je u odnosu na prethodni saziv izgubio EPP, čak 38, dok su najviše mandata u novom sazivu Parlamenta osvojili Zeleni-37.
Kada je riječ o Hrvatskoj, na ovogodišnjim izborima građani Hrvatske su izabrali 12 zastupnika, što je za jednog zastupnika više nego u prethodnom sazivu. Razlog tomu je izlazak Velike Britanije iz Europske unije, koja neće imati svoje zastupnike u EP nakon izlaska. Za sada u Bruxeless iz Hrvatske ipak odlazi 11 zastupnika dok će se dvanaesta zastupnica, Romana Jerković, pridružiti radu Europskog parlamenta nakon što Velika Britanija izađe iz Europske unije.
Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija su osvojile po četiri mandata. HDZ je osvojio 240.876 glasova odnosno 22,71% i u novom sazivu parlamenta HDZ će zastupati Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko. SDP je osvojio 198.266 glasova, što je 18,69% i SDP će zastupati reizabrani Biljana Borzan i Tonino Picula, novoizabrani Predrag Fred Matić, te Romana Jerković, koja će se priključiti radu Europskog parlamenta nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije.
Čak četiri stranke u Hrvatskoj su osvojile po jedan mandat i to su predizborne koalicije Hrvatski suverenisti i Amsterdamska koalicija, Nezavisna lista Mislava Kolakušića i Živi zid. S liste Hrvatskih suverenista u Europski parlament odlazi Ruža Tomašić, koja je osvojila najviše preferencijalnih glasova – 68.955, što je 76,56% od ukupnih 90.062 koliko su Suverenisti osvojili. Nezavisna lista Mislava Kolakušića je osvojila 83.491 glasova, te s ove liste novi zastupnik u Europskom parlamentu postaje Mislav Kolakušić, koji je osvojio 67.824 glasova. Živi zid će u Europskom parlamentu predstavljati Ivan Vilibor Sinčić, koji je putem sustava preferencijalnih glasova došao na vrh izborne liste Živog zida. Sinčić je osvojio 18.079 glasova od ukupnih 60.130 koliko je osvojio Živi zid ukupno. Valter Flego će s osvojenih 21.204 glasova zastupati Amsterdamsku koaliciju koja je osvojila ukupno 55.497 glasova i time je kvota od 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu popunjena.
Na ovim izborima je zabilježen najveći broj izašlih na izbore u posljednjih dvadeset godina i po prvi put, od prvih izbora za Europski parlament 1979. godine, broj glasača je u porastu. Izlaznost je na ovim izborima na razini Europe iznosila 50,95% što je za 8,34% više nego na prethodnim izborima. Povećanju broja izašlih na izbore u velikoj mjeri je doprinijela Kampanja Europskog parlamenta ovajputglasam.eu u okviru koje je samo u Hrvatskoj bilo registrirano više od 26 000 ljudi, od kojih je veliki broj aktivno sudjelovao u promotivnim aktivnostima kampanje. Osnovni cilj ove Kampanje je bio da se podigne svijest o važnosti izbora i da se mladi informiraju o institucijama i procesima u okviru EU, uključujući i izborni proces.
U prethodnom sazivu Parlamenta bilo je i pet Roma, međutim u novom sazivu je taj broj smanjen s pet na tri. Troje Roma koji su izabrani za zastupnike u Europskom parlamentu su Romeo Franz i Livia Jaroka, koji su reizabrani, a po prvi put je izabran Petar Pollak. Romeo Franz dolazi iz Njemačke gdje je član Saveza Zelenih, dok u Europskom parlamentu pripada Koaliciji Zelenih i Europskog saveza slobode. Livia Jaroka je prva Romkinja koja je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu. Podrijetlom je iz Mađarske, a prvi mandat u Europskom parlamentu je dobila 2004. godine na listi Fidezsa. U Europskom parlamentu pripada frakciji EPP. Peter Pollak je ove godine prvi put izabran za zastupnika u Europskom parlamentu u kom će predstavljati Slovačku, s liste političke partije O`LaNO. U Europskom parlamentu biće član skupine Europskih konzervativaca i reformista.