Print
15. 9. 2020.
VLADAVINA NARODA
VLADAVINA NARODA

Demokracija, što etimološki znači 'vladavina naroda', temeljni je element funkcionalnog društva i predstavlja važno ljudsko pravo. To je sustav u kojem bi ljudi trebali sudjelovati u odlukama koje utječu na njihovu zajednicu ili zemlju.

Autorica: Chloe Gabbar
Prijevod: Zvonimir Rajković

Svake godine, dana 15. rujna, Ujedinjeni narodi obilježavaju Međunarodni dan demokracije kako bi istakli važnost demokracije, podržali načela ovog koncepta i općenito podigli svijest o važnosti demokracije širom svijeta.

Ovaj dan, koji obilježavaju sve države članice UN-a, prvi je put prihvaćen 8. studenoga 2007. godine nakon rezolucije pod naslovom 'Podrška sustava Ujedinjenih naroda naporima vlada u promicanju i utvrđivanju novih odnosno obnovljenih demokracija'. Također, tako je obilježeno 20 godina od prve Međunarodne konferencije novih odnosno obnovljenih demokracija.

Demokracija je ljudsko pravo, što potvrđuje i  članak 21. Opće deklaracije o pravima čovjeka: „Volja naroda treba biti temelj državne vlasti; ta se volja mora izražavati na redovnim i poštenim izborima, koji se trebaju provoditi uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasanjem ili nekim drugim jednako slobodnim glasačkim postupkom.“

Postoji više oblika demokracije, no najzastupljenije su izravna demokracija i neizravna demokracija. Izravna ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi izravno odlučuju o novim zakonima te su u mogućnosti izravno glasati o određenom pitanju, kao na primjer na referendumu. Reprezentativna demokracija, također poznata i kao neizravna ili predstavnička demokracija, oblik je demokracije u kojem ljudi biraju predstavnike koji zatim donose odluke o zakonima.

Međutim, nije svima dopušteno glasati; na primjer, ljudi koji su mlađi od određene dobi ne smiju glasati. U istom smislu, u određenim zemljama određenim skupinama ljudi može biti oduzeto pravo glasa, poput onima koji nisu državljani. Za određene skupine to može imati smisla – na primjer, ne bi imalo smisla dopustiti turistima da glasaju na izborima zemlje koju posjećuju – ali, često to se može pretvoriti u oblik diskriminacije.

Često su to pripadnici nacionalnih manjina, poput Roma, koji su izloženiji nepovoljnim okolnostima kao što je situacija u kojoj nemaju ili ostanu bez i jednog državljanstvo, što je također poznato kao apatridija.

Bivši povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, Thomas Hammarberg je poručio:

„Deseci tisuća Roma u Europi žive bez državljanstva. U nedostatku rodnih listova, osobnih iskaznica, putovnica i drugih dokumenata, često im se uskraćuju osnovna prava poput [...] biračkog prava“.

To znači da su čitavi dijelovi društva isključeni iz demokracije, što nas dovodi do preispitivanja cijelog koncepta – koji je smisao u 'vladavini naroda', kada su ljudi automatski isključeni iz nje? Možda bismo mogli iskoristiti ovaj Međunarodni dan demokracije da podignemo svijest o ovakvim pitanjima, ali i priliku za borbu za uključiviji sustavom demokracije.

 

 

Democracy, which etymologically means 'the rule of the people' is a fundamental element of a functional society which constitutes an important human right. It is a system in which people are meant to be able to take part in the decisions that affect their community or country.

 

Every year, on the 15th September, the United Nations commemorate the International Day of Democracy, in order to highlight the importance of democracy, uphold the principles of this concept and generally raise awareness across the globe.

This day, which is observed by all UN member states, was first adopted on the 8th November 2007 following the resolution entitled ‘Support by the United Nations system of efforts of Governments to promote and consolidate new or restored democracies’. It also commemorated 20 years since the first International Conference of the New or Restored Democracies.

Democracy is a human right, which can notably be found in article 21 of the Universal Declaration of Human Rights: ‘The will of the people shall be the basis of the authority of government; this will shall be expressed in periodic and genuine elections which shall be by universal and equal suffrage and shall be held by secret vote or by equivalent free voting procedures’.

There are multiple forms of democracy, the most prevalent two being direct democracy and representative democracy. Direct democracy is when the people directly decide about new laws and are able to vote directly on a certain issue, like in a referendum for example. Representative democracy (also known as indirect democracy) is a system in which people elect leaders, who then make decisions about laws.

However, not everyone is permitted to vote, for example people who are under a certain age are not permitted to vote. In the same vein, in certain countries certain groups of people may be excluded from voting, such those who are not citizens. For certain groups, this can make sense, for example there would be no sense in letting tourists vote in elections of a country they are visiting, but often this can turn into a form of discrimination.

It is often people belonging to ethnic minorities, such as Roma, who are more vulnerable to situations such as statelessness, and who as a result end up in such a situation. We can quote the former Council of Europe Commissioner for Human Rights, Thomas Hammarberg: ‘Tens of thousands of Roma live in Europe without a nationality. Lacking birth certificates, identity cards, passports and other documents, they are often denied basic rights such as […] the right to vote’.

This means that whole parts of society are excluded from democracy, which can bring us to question the whole concept – what is the sense in ‘the rule of the people’, when people are automatically excluded from it? We can perhaps use this International Day of Democracy to rise awareness about such issues, and to strive for a more inclusive democracy system.