Razni pojavni oblici govora mržnje sve su prisutniji u hrvatskom društvu, a naročito na internetu koji kao otvorena platforma pruža vrlo velike mogućnosti za komunikaciju, ali i mogućnost za zloupotrebu kroz govor mržnje pa i poticanje na zločine iz mržnje.

Rasprava u Hrvatskoj o ovom problemu traje već neko vrijeme, a u nju su se uključili i Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava organiziravši u Zagrebu međunarodnu konferenciju pod nazivom “Dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje”.

Više od 100 sudionika iz 21 zemlje članice Europske unije sudjelovalo je u stručnoj diskusiji o prevenciji, informiranosti, svesti javnosti, praćenju i kaznenom gonjenju izvršioca zločina iz mržnje i govora mržnje. Konferencija je organizirana u suradnji sa Ministarstvom pravde Republike Finske i Finskog udruženje za pomoć žrtvama.

Uvodnu riječ održali su zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, zamjenik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske Bahrija Sejfić, veleposlanik Finske u Hrvatskoj Risto Piipponen, kao i savjetnik ministra finskog Ministarstva pravosuđe Yrsa Nyman. Glavnu riječ održao je političar iz  Europske komisije Christel Mercede Piqueras.

Prvi dio konferencije bilo je posvećeno razmatranju kako su države odgovorile na govor mržnje i zločine iz mržnje. Prezentacija Kristofa De Bussera iz Uprave policije Antwerpena bila je naročito zanimljiva. U raznolikom gradu kao što je Antwerp gdje više od 50 posto stanovnika čine migranti, policijski službenici specijalno su obučeni da djeluju u odnosu na različite oblike zločina iz mržnje. Između ostalog, to uključuje poduku o pravnoj osnovi prakse zločina iz mržnje, kao i bilježenje utjecaja koji zločin ima na žrtve i društvo. Tako, policajci i policajke Antwerpena uče kako da “zauzmu ispravan stav čak i u teškim situacijama s građanima i kolegama koji su ‘drugačiji’ “.

Francisc Javier Bernaldez iz Španskog opservatorija rasizma i ksenofobije (OBERAXE) značajno je doprinio raspravi. Pored prikupljanja i analiziranja podataka o rasizmu i ksenofobiji, Bernaldez promovira principe jednakosti i nediskriminacije. Na primjer, Opservatorija je objavila “Praktični vodič za profesionalne medije: odnos medija prema imigracijama”. Pored toga, OBERAXE surađuje i povezuje se s raznim javnim i privatnim zainteresiranim stranama, nacionalnim kao i međunarodnim, u cilju sprečavanja i borbe protiv rasizma I ksenofobije.

Griffin Ferry iz Organizacije europske sigurnosti i suradnje (OSCE) iz ureda za demokratske institucije i ljudska prava, izvršio je specijalnu intervenciju na prvom panelu, ističući koncept OSCE-a u pogledu govora mržnje i zločina iz mržnje. Ferry je naglasio i važnost međunarodne suradnje u borbi protiv nasilja zasnovanog na mržnji. On je, međutim, dodao da je za pružanje odgovarajućih rješenja za ove probleme neophodno prepoznati njihovu dinamiku i djelovati fleksibilno.

U drugoj sesiji fokus je bio na podizanju svijesti i učešću građana. Andrej Moti s Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani, Sloveniji, predstavio je projekt  'Spletno oko'. To je telefonska linija, uspostavljena od strane Slovenskog centar za sigurno korištenje interneta, koja korisnicima interneta omogućava anonimno prijavljivanje govora mržnje i seksualnog zlostavljanja djece putem internet. U suradnji s policijom, Spletno oko analizira izvještaje i pomaže u podizanju svijesti o mržnji i nasilju na internetu, kao i smanjenju štetnih sadržaja na internet.

Sljedeća uvodničarka na ovom panelu bila je Elina Grundström koja je govorila o jedinstvenom modelu samoregulacije medija u Finskoj. Grundström je predsjedavajuća u Vijeću za masovne medije Finske, institucije slobodne i dobrovoljne pripadnosti koja funkcionira nezavisno od vlade. Iako ne vrši zakonska ovlaštenja, Vijeće se ustrojilo kao čuvar najviših etičkih principa u novinarstvu. Većina finskih medija potpisala je Osnovni sporazum Vijeća, pri čemu Vijeće može izravno rješavati sve pritužbe koje se njih tiču.

Abdulhamid Kwieder podijelio je još jedan dobar primjer kako možemo podići svijest i sudjelovanje građana. Dokustelle centar u Beču koji je Kwieder predstavljao, prikuplja podatke o islamofobiji u Austriji. Na temelju izvještaja građana, organizacija objavljuje godišnji izvještaj o govoru mržnje i zločinu iz mržnje protiv muslimana i surađuje s lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama u pružanju podrške i savjetovanja žrtava verbalnog i fižičkog zlostavljanja potaknuto time što pripadaju određenoj religijskoj skupini.

Uloga obrazovanja o ljudskim pravima (HRE - Human Rights Education) u borbi protiv govora mržnje bila je glavna tema prezentacije Francescae Cesarotti. Organizacija Amnesty International Italy, čija je Cesarotti ravnateljica, također radi na projektima kao što je Barometar mržnje. U okviru ove inicijative organizirana je posebna “Zvjezdarnica o govoru mržnje u izbornim kampanjama” za izbore za Europski parlament 2019. godine.

Treći panel Konferencije obuhvaćao je tri nadahnjujuće prezentacije o različitim načinima i metodama rješavanja i suzbijanja nasilja potaknutog mržnjom. Anna Tatar iz poljskog udruženja Nikad više govorila je o najobuhvatnijoj i najpouzdanijoj zbirci podataka o nasilju iz ksenofobije i verbalnoj agresiji u Poljskoj – o Smeđoj knjizi. Sličnu platformu na Malti predstavio je Alexander Hill. On je govorio i o programu pružanja podrške putem interneta koju vodi osoblje i volonteri kojima su dostupni e-mail i chat.

Julia Mozer iz CEJI - Židovski doprinos inkluzivnoj Europi – uvela je internet tečaj o zločinu iz mržnje koji je razvila u okviru projekta 'Facing Facts', odnosno suočavanje s činjenicama, a sadrži i poseban tečaj razumijevanja i prepoznavanja zločina iz mržnje prema Romima.

Kurs suočavanja sa zločinima iz mržnje prema Romima u samom uvodu naglašava da je “nasilje, uznemiravanje i zastrašivanje romskih zajednica rasprostranjeno” i “prisutno kako u Istočnoj tako i u Zapadnoj Europi”. Uz to, kako se u kursu tvrdi, mnogi zločini “prolaze nekažnjeno i često se ne istražuju pravilno”, što ukazuje na visoku razinu “institucionalnog rasizma”. Imajući to u vidu i govoreći o anticiganizmu u mnogim zemljama Europe, tužan je podatak da na Konferenciji dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje protiv Roma nisu bile podijeljene. S obzirom na to da i glavni organizatori Konferencije, odnosno i Finska i Hrvatska imaju značajan broj Roma, takav propust čini se prilično problematičnim.

 

TOGETHER IN THE COMBATING HATE SPEECH AND HATE CRIMES

Author: Bojidar Kolov

The debate in Croatia on this problem has been going on for some time, and the Centre for Peace Studies and Human Rights House Zagreb organised in the Croatian capital an international conference titled “Good Practices in combating Hate Crimes and Hate Speech”.

More than 100 participants from 21 EU Member states participated in an expert discussion on prevention, information, public awareness, monitoring and prosecution of hate crime and hate speech. The conference was organised in cooperation with the Ministry of Justice of the Republic of Finland and the Finnish Victim Support Association.

Welcoming speeches were given in the beginning of the seminar by the Croatian Deputy Ombudswoman Tena Šimonović Einwalter, the Deputy Director of the Office for Human Rights and the Rights of National Minorities to the Government of the Republic of Croatia Bahrija Sejfić, the ambassador of Finland to Croatia HE Risto Piipponen, and by the Ministerial Adviser of the Finish Ministry of Justice Yrsa Nyman. A key note speech was delivered by the Policy Officer from the European Commission Christel Mercadé Piqueras.

The first session of the Conference was dedicated to the state responses to hate speech and hate crimes. The presentation of Kristof De Busser from the Antwerp Police department was particularly interesting. In a diverse city like Antwerp, where more than 50% of the population has migrant background, the police officers receive a special training on diversity and hate crime. It includes, among other things, instruction on the legal basis of the practice on hate crime, as well as activities focusing on the importance of prominently recording the impact that the crime has on victims and on society. Thus, the Antwerp policemen and policewomen learn “ways to maintain a correct basic attitude even in difficult situations in contact with citizens and colleagues who are ‘different’”.

Francisco Javier Bernáldez from the Spanish Observatory on Racism and Xenophobia (OBERAXE) also made an insightful contribution to the discussion. Besides collecting and analysing information about racism and xenophobia, the organisation Bernáldez represents promotes the principle of equal opportunities and non-discrimination. For instance, the Observatory has published “Practical guide for media professionals: media treatment of immigration”. Additionally, OBERAXE cooperates and coordinates with various public and private stakeholders, nationally and internationally, in order to prevent and combat racism and xenophobia.

Griffin Ferry from the Office for Democratic Institutions and Human Rights of the Organization for Security and Cooperation in Europe (OSCE) made a special intervention at this first panel, emphasising on the OSCE’s conceptual framework with regards to hate speech and hate crime. Ferry underlined, in addition, the importance of international cooperation in combating violence based on hatred. He added, however, that in order to

provide apt solutions for these problems it is necessary recognise their dynamic character and to act with flexibility. 

In the second session the focus of was on raising awareness and citizens’ participation. Andrej Moti from the Faculty of Social Sciences of the University of Ljubljana, Slovenia presented the project Spletno oko. That is a hotline implemented by the Slovenian Safer Internet Centre, which enables internet users to anonymously report hate speech and child sexual abuse material online. In cooperation with the Police, Spletno oko analyses the reports and assists in raising awareness about hate and violence on the internet, as well as in the reduction of harmful content online.

The second speaker in this panel, Elina Grundström, talked about the unique media self-regulation model in Finland. Grundström is the Chair of the Finish Council for Mass Media, an institution of free and voluntary affiliation, which, moreover, functions independently from the government. Although not exercising legal authority, the Council established itself as a guardian of the highest ethical standards in journalism. The majority of the Finnish media have signed the Council’s Basic Agreement, whereby the Council can directly handle any complaints that concern them.

Abdulhamid Kwieder shared another good example for practices for raising awareness and citizens’ participation. The Dokustelle center in Vienna, which Kwieder represented, collects data on Islamophobia in Austria. Based on reports by citizens, the organisation publishes an annual report on hate speech and hate crime against Muslims and cooperates with local authorities and NGOs in supporting and advising victims of verbal and physical abuse based on their religion.

The role of human rights education (HRE) in combating hate speech was the central topic in Francesca Cesarotti’s presentation. Amnesty International Italy, whose HRE Director Cesarotti is, works also on projects such as Barometer of hate. Under this initiative a special “Observatory on hate speech in the electoral campaigns” was organised for the European parliament election, 2019.

The third panel of the Conference included three inspiring presentations about different approaches and methods in addressing and combating hatred incited violence. Anna Tatar from the Polish Never Again Association spoke about the most comprehensive and reliable compilation of data on xenophobic violence and verbal aggression in Poland – the Brown Book. A similar platform in Malta, including online support service run by trained staff and volunteers reachable through e-mail, chat and smart messaging was presented by Alexander Hill.

Julia Mozer from CEJI – a Jewish Contribution to an Inclusive Europe introduced the online course on hate crime she developed within the Facing Facts project. The latter has also a special course on understanding and identifying anti-Roma hate crime.

The Facing Facts course on anti-Roma hate crime emphasises in its very introduction that “violence, harassment, and intimidation of Roma communities are widespread” and “present both in Eastern and Western Europe”. Additionally, as it is argued in the course, many crimes “go unpunished and are often not investigated properly”, which points at high levels of “institutional racism”. Having that said and taking into account the rise of anti-Gypsysm across many European countries, it is regretful to note that at the Conference no good practices in combating hate crime and hate speech against Roma were shared. Considering that both Finland and Croatia - form where the main organisers of the event were from - have significant Romani communities, such lapse seems rather problematic.