Zanimljivosti ROMI.HR

Jedan od najunikatnijih fenomena svjetske povijesti - nomadska kultura -seže mnogo tisućljeća u prošlost. Tako je nastala povijest čovječanstva. Naši preci nisu znali za podjelu teritorija pa je tako do država i regija došlo mnogo kasnije. Takav način života bio je dio njih; formirali su plemena i naučili preživjeti u uvjetima koje je priroda davala jer su bili njezin sastavni dio. Prepoznavali su primat prirodnih pojava i selili se s jednog mjesta na drugo u potrazi za hranom, vodom i resursima. Od pamtivijeka je naš planet bio dom desecima i stotinama nomadskih naroda, čija se aktivnost temeljila na pripitimljavanju životinja. Ovisno o sezoni, obitelji su se selile s jednog pašnjaka na drugi. U kontekstu svjetske tranzicije prema sedentarizaciji, urbanizaciji i globalizaciji, nomadska kultura postala je nešto mistificirano i neshvatljivo. Usprkos svim modernim tehnologijama 21. stoljeća, još uvijek je malo ljudi koji sa sigurnošću znaju kakvu vrijednost nosi svaka od nomadskih kultura. Danas je odnos prema lutajućem načinu života uglavnom zaboravljen i u mnogim slučajevima iskrivljen zbog povijesno postavljenih stereotipa i zabluda. 

Muzej nomadske kulture pokušao je podignuti zavjesu misterije oko nomadskih plemena. Osnovao ga je profesor geografije u jednoj od moskovskih škola, etnograf, znanstvenik i pisac Konstantin Kuksin. Ideja mu je sinula u ljeto 2003. godine kada je tijekom odmora otišao na svoju prvu ekspediciju u Mongoliju i to ne u jedno od naseljenih mjesta već u nomadski kamp. Nakon nekoliko mjeseci boravka, Kuksin se vratio sa svojim prvim eksponatom, pravom mongolskom jurtom. Muzej je vrlo brzo počeo privlačiti pažnju i razvijati se. Tijekom 20 godina postojanja, ekipa Muzeja obišla je gotovo sve kontinente i prikupila više od šezdeset izložaka, a glavni fond čine više od petnaest tisuća predmeta.

Sada je ovo mjesto veliki otvoreni prostor. Svaki izlet je dvosatno uranjanje u svakodnevicu nomadskog naroda. Izložba sugerira prisutnost nastambe, tradicijskog šatora. Ukupno ih ima 16: Masai Hut naroda u istočnoj Africi, Indijanski Tipi iz zapadnog dijela SAD-a, Shaters Tuarega i Beduina Srednje Sahare, Romski Šator iz Bugarske, Kirgiške i Mongolske Jurte, Nenec Choum iz Yamalske tundre , Yaranga naroda Čukči s Dalekog istoka Rusije, Šator naroda s Tibeta i Tsaatan Choum iz sjeverne Mongolije. Zanimljivo je istaknuti da su sve građevine izvorne i prije su ih koristili nomadski narodi. Možete ih dirati, kao i namještaj i druge svakodnevne predmete koji se nalaze unutra.

Povrh toga, Muzej ima jedan od dva budistička hrama u Rusiji. Ako ste već bili na nekoliko izleta i želite saznati više, Muzej vas poziva da posjetite knjižnicu i Jurtu bajki. Jurta bajki je mjesto koje je obuhvatilo folklor raznih naroda, njihove mitove i priče. Tamo čak i najmlađi posjetitelji mogu otići u svijet mašte i nevjerojatnih avantura temeljenih na tradiciji i različitim načinima života. Nadalje, u Muzeju se možete poput nomada iskusiti jahanje konja i vještinu luka i strijele. 

Iznimno je važno istaknuti da je jedna od predstavljenih nomadskih kultura romska kultura. Ulaskom u romski šator, posjetitelj se nađe u svakodnevici jednog bugarskog romskog klana, rekreiranoj na temelju ekspedicije muzejskog osoblja. Prostor je prekriven svijetlim komadima tkanine i tepisima. Svaki od zidova je obješen tapetima koje prikazuju različite kulturne scene i prenose se romskoj obitelji iz generacije u generaciju; s jedne strane nekoliko ljudi jaše konje na pozadini džamije s ukradenom nevjestom u naručju. Lijevo od njih visi slika romske gozbe s pjesmama i plesovima. S druge strane nalazi se tapet sa španjolskim motivima flamenka, kraj koje je velika slika Isusa Krista.  Nekoliko pravoslavnih ikona nalazi se na čelu vagona. Dekoracija sobe ispunjena je nacionalnim predmetima garderobe: kožnim čizmama, suknjama i crnim šeširom sa širokim obodom. Osim toga, postoji nekoliko vrsta gitara, harmonika, kuhinjski i konjički predmeti.

Vodič koji je odjeven u nošnju povezanu sa romskom tradicijom ispričat će vam o romskoj povijesti. Na primjer o povijest Roma u Bizantu te kako su, jednom na teritoriju moderne Francuske, ljudi postali legalno nomadski dekretom kralja. Sudionici izleta upoznat će se s fenomenom pokaleoze, umijećem proricanja sudbine, tradicijom povezivanja/uparivanja i još mnogo toga. Tijekom putovanja posjetitelji mogu kušati tradicionalni somun i voćni čaj, slušaju emotivne romske pjesme i posjećuju obližnju kovačnicu. Sve informacije dobivamo iz prve ruke jer je vodič osoba koja je nekoliko mjeseci živjela s ljudima i usvojila sva znanja.

Muzej je svoju zamisao uspješno realizirao i svojim posjetiteljima redovito prenosi rijetka znanja. Nomadska kultura velika je povijesna baština. Nažalost, malo je mjesta na svijetu koje ljude mogu upoznati s romskom kulturom, njihovim životom i tradicijom. Ovo mjesto je dobar pokušaj da se rasvijetli narod nepoznat modernom svijetu.