Zanimljivosti ROMI.HR

Iako su nordijske zemlje neke od najsekularnijih na svijetu, neki ljudi su još uvijek religiozni i žive religioznim načinom života. Romi u Skandinaviji i Finskoj pripadaju raznim religijama, ali najčešća je kršćanstvo koje je također većinska religija u svim nordijskim zemljama. Iako su mnogi Romi dio kršćanske crkve, odnos između Roma i crkve kroz godine izgledao je vrlo različito.

Još u 1500-ima, kada su prvi Romi stigli u Skandinaviju, švedski nadbiskup Laurentius Petri iznio je svoje mišljenje o Romima. Nazvao je Rome "zlim ljudima" i zabranio svećenicima diljem zemlje da obavljaju vjerske službe poput krštenja, vjenčanja i pogreba za Rome. Biskup Fyna u Danskoj rekao je svojim svećenicima isto. Romi su trebali biti pokopani izvan groblja i nisu smjeli primati sakramente.

Ovo je vjerojatno utjecalo na stav većinskog stanovništva prema Romima. Crkva je bila jedan od najvećih izvora informacija za građane tijekom tog vremena, a budući da je svećenstvo Rome smatralo povezanim s vragom, stvorilo se neprijateljsko raspoloženje prema Romima. Stav prema Romima od strane skandinavskih crkava nastavio se do 17. stoljeća. U jednom trenutku, svećenstvo Švedske zahtijevalo je od parlamenta da se svi Romi protjeraju iz zemlje. Očito, to nije uspjelo, ali švedska crkva nastavila je držati Rome izvan svojih svetih zgrada gotovo cijelo 19. stoljeće.

U Norveškoj 19. i 20. stoljeća, kršćanska zajednica bila je poznata po ciljanju Roma koristeći kršćansku vjeru kao sredstvo za asimilaciju. Kršćanska organizacija "Norveška misija među beskućnicima" (Norsk Misjon Blant Hjemløse), koja je često radila s vladom i na vladinom proračunu, gradila je radne kampove i domove za djecu za Rome i druge nomadske ili djelomično nomadske ljude u Norveškoj. U mnogim rezidencijama NMH-a održavali su se redoviti sati kršćanstva kao i obavezne molitve.

Veći dio vremena koje su Romi proveli u nordijskim zemljama, bili su ili isključeni iz crkava ili prisiljeni u njih. To je stvorilo prilično jedinstven odnos koji mnogi Romi danas imaju prema kršćanstvu. Činjenica da su Romi u mnogim slučajevima u Skandinaviji bili nepoželjni u državnim crkvama stvorila je novu religijsku tradiciju među Romima. Neke romske obitelji tijekom 19. i 20. stoljeća postale su dio slobodnih crkvenih pokreta, poput pentekostalizma i misijske crkve, a ponekad i Jehovinih svjedoka. Ta tradicija živi i danas. Većina ljudi u Skandinaviji, uključujući Rome, živi sekularnim načinom života. Međutim, Romi koji su kršćani često prakticiraju svoju religiju u nekoj vrsti slobodne crkve.

Državne crkve Švedske i Norveške zatražile su oprost od romske manjine za prethodno postupanje crkava prema Romima. Bivša nadbiskupkninja Norveške, Helga Haugland Byfuglien, izrekla je ispriku 2015. godine, u vezi s vladinom istragom o prethodnim politikama asimilacije norveške države. Bivši švedski nadbiskup K. G. Hammar učinio je isto 2000. godine. Ipak, mnogi Romi i dalje nemaju povjerenja u državne crkve Skandinavije zbog prijašnjih postupaka crkava.