Zanimljivosti ROMI.HR

/
Print - ROMSKA GLAZBA U FINSKOJ

KULTURNO NASLJEĐE

Wes-hicks-mel-jjnm7rq-unsplash ROMSKA GLAZBA U FINSKOJ
Unsplash - Wes Hicks.
ROMSKA GLAZBA U FINSKOJ

Romski narod, često nazivan „glazbenicima Europe“, imao je značajan utjecaj na glazbenu povijest kontinenta. Taj se utjecaj osjetio i u Finskoj, osobito u žanrovima poput tanga i iskelmä, glazbenom pravcu u šlager stilu, obično s lakim, sentimentalnim tekstovima (od iskeä – „udariti“ + -lmä, kao prijevod njemačkog izraza Schlagerlied – „pjesma-himna“ ili „hit pjesma“). Ipak, tek su se u posljednje vrijeme bogate i osebujne glazbene tradicije Roma u Finskoj počele prepoznavati i stjecati šire priznanje.

Autorica: Alena Kvartalnova
Prijevod: Morena Mlinar

Prema Mertsiju Lindgrenu, pjevaču i gitaristu sastava Suora Lähetys te bivšem studentu Helsinki Pop & Jazz Conservatory, glazba i dalje igra temeljnu ulogu u romskoj kulturi. „U romskim obiteljima puno se svira i pjeva, baš kao i u finskim obiteljima općenito. Pretpostavljam da je romski mentalitet malo društveniji i pozitivniji u usporedbi s prosječnim Fincima, pa nam je možda lakše predstaviti svoju glazbu,” kaže Lindgren.

Legendarni finski pjevač tanga Olavi Virta značajno je bio pod utjecajem romskih pjevačkih stilova. Njegov uspjeh otvorio je vrata drugim romskim izvođačima da uđu u javnost, iako su mnogi od ranih romskih pjevača odlučili „finskizirati” svoja imena kako bi postigli širu prihvaćenost. Primjerice, Allan Isberg, finski izvođač iskelmä i tanga, postao je Markus Allan, dok je Taisto Lundberg uzeo umjetničko ime Taisto Tammi. Prema istraživaču Kaiju Åbergu, Romi preferiraju konvencionalne glazbene žanrove i često izbjegavaju previše kreativne ili eksperimentalne interpretacije.

Glazba Roma u Finskoj razlikuje se od neromskih izvedbi jedinstvenim repertoarom i stilom interpretacije. Glazba je za Kaale narod (finske Rome) uvijek bila više od pukog zabavnog sredstva – ona je živi arhiv njihove kulturne povijesti. Budući da su se mnogi Romi u prošlosti suočavali s nepismenošću, pjevanje je bilo glavni način očuvanja i prijenosa njihovih priča i običaja s generacije na generaciju. U tradicionalnoj romskoj glazbi u Finskoj koriste se i finski i romski jezik. Risto Blomster, finski arhivski istraživač, ističe da su pjesme na romskom jeziku izvorno bile namijenjene isključivo pjevanju unutar zajednice. Čak i pjesme na finskom često sadrže skrivene poruke koje samo Romi mogu u potpunosti razumjeti. U posljednjim godinama ove tradicionalne pjesme doživjele su popularnost, ponajviše zahvaljujući uspješnim izvedbama izvođača poput Hilje Grönfors, nagrađivane romske umjetnice.

Oživljavanje romske glazbe u Finskoj

Od 1960-ih, s porastom javnih nastupa romskih pjevača na festivalima i drugim događanjima, romska glazba u Finskoj doživjela je preporod. Ipak, broj novih snimaka i izdanja nije značajno porastao. U novije vrijeme javlja se novi val interesa, u kojem se romske melodije kombiniraju s modernim žanrovima poput rapa i flamenka. Kroz karaoke, pjevačka natjecanja i online platforme, mladi romski umjetnici otkrivaju svoje glasove, omogućujući da se tradicija razvija.

Glasovi romske glazbe u Finskoj

U Finskoj je velik broj romskih glazbenika imao snažne evanđeoske kršćanske korijene. Ta je povezanost omogućila romskim umjetnicima da postanu vidljiviji u društvu. Romske vokalne skupine poput Romanos i Freidiba Boodos stekle su slavu na kršćanskoj glazbenoj sceni već 1970-ih.

Unatoč tome, kršćanska i sekularna glazbena scena nisu se značajno povezale. Suora Lähetys, ansambl koji je stekao nacionalnu prepoznatljivost kroz natjecanja poput Talent Suomi i Eurovizija, jedan je od rijetkih koji je premostio taj jaz. Grupa je započela kao trio romskih pjevača, ali je s vremenom narasla na osmočlani bend. Počeli su s gospel glazbom, prešli na iskelmä, a sada istražuju različite glazbene žanrove.

Istaknuti romski izvođači u Finskoj

Obitelj Åkerlund

Valfrid i Tuula Åkerlund imaju opsežan repertoar originalnih pjesama, najviše Roma gospel skladbi iz 1970-ih. U to se vrijeme pojavila nova generacija kantautora, a Roma gospel glazba, koja se razvila iz romske narodne glazbe u Finskoj, postala je popularna unutar romske zajednice. Njihova kći Anette Åkerlund nastavila je ovu tradiciju, postavši pjevačica. Obitelj je nastupala širom Europe, Azije i Amerike, a Valfrid Åkerlund, koji svira harmoniku, klavir i gitaru, producirao je mnoge albume romskih glazbenika u svom studiju Studio Miritz.

Hortto Kaalo

Ova finska glazbena grupa izvodi pjesme na finskom i romskom jeziku, spajajući elemente francuske i istočnoeuropske romske glazbe. Kai Åberg ističe da su bendovi poput Hortto Kaalo "svjesno jačali svoj kulturni identitet uključivanjem elemenata iz romskih glazbenih tradicija širom Europe". Njihovo ime znači "pravi Rom", a tijekom 1970-ih postali su poznati u cijeloj Finskoj. 1977. godine njihova pjesma Kauan sitten zauzela je drugo mjesto na finskom izboru za Euroviziju, tijesno izgubivši od pjesme Lapponia Monice Aspelund.

Taisto Tammi

Schlager pjevač Taisto Tammi bio je prvi Rom iz Finske koji je snimao glazbu, stekavši popularnost zahvaljujući svojim interpretacijama tangova Toiva Kärkija. Njegove najslavnije pjesme uključuju Tango merellä, Tangotyttö i Rakkauden rikkaus. 1964. godine osvojio je titulu najboljeg muškog vokala u Finskoj.

Remu Aaltonen

Rođen u Helsinkiju 1948. godine, Henry Olavi "Remu" Aaltonen poznati je bubnjar i pjevač iz Finske, najpoznatiji kao vođa rock benda Hurriganes. Odrastao je u teškim uvjetima, a njegova je obitelj živjela u napuštenom željezničkom vagonu. 2018. godine dobio je Suomi-palkinto, nagradu finskog Ministarstva obrazovanja i kulture.

Hilja Grönfors

Dobitnica brojnih nagrada, Hilja Grönfors odigrala je ključnu ulogu u očuvanju i promociji romske glazbe u Finskoj. Putovala je tisuće kilometara prikupljajući preko 100 Kaale pjesama iz različitih dijelova Finske. 2005. godine proglašena je Majstoricom narodne pjesme na festivalu Kaustinen Folk Music Festival.

Romske pjesme u Finskoj

Romske pjesme, poznate kao Kale pjesme, prenose se oralno i slijede stroge kulturne smjernice. Često sadrže eufemizme i skrivene poruke razumljive samo zajednici. U finskoj romskoj glazbi razvijen je poseban žanr, uključujući rekilaulut – humoristične narodne pjesme s rimama u četiri stiha, koje su se tradicionalno pjevale tijekom putovanja i rada.

 
Povratak na zanimljivosti