Zanimljivosti ROMI.HR

János Bársony, Ágnes Daróczi (prir.), Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta. Zagreb: ArTresor naklada, 2013., str. 261; János Bársony,  Pharrajimos: fotografije i dokumenti. Zagreb: ArTresor, 2013., str. 112.

            Xenia Detoni prevela je 2013. s mađarskoga jezika djelo priređivača Jánosa Bársony i Ágnes Daróczi Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta, koje je objavila zagrebačka izdavačka kuća ArTresor uz potporu Zaklade Otvoreno društvo. Djelo je podijeljeno je na devet većih cjelina.

Prvi dio odnosi se na pet uvodnih priloga, od kojih priređivači ovog djela započinju s „Predgovorom hrvatskog izdanja“ (str. 5-8) u kojem objašnjavaju potrebu korištenja termina „pharrajimos“ što na romskom jeziku znači „mrviti, komadati, uništavati“. No, unutar mađarske javnosti kao zasebni termin od kraja 1980-ih sve se više koristi termin „romski holokaust“. Upravo istraživanje zločina nad Romima i njihovo komemoriranje bili su poticaji priređivačima u njihovom radu.

Drugi prilog Bársony je naslovio „Rasprave i činjenice o Pharrajimosu, romskom Holokaustu“ u kojem ističe romsko stradanje kao „genocid industrijskih razmjera“ (str. 9) i sastavnim dijelom holokausta.

Od ostalih priloga treba istaknuti Bársoniyev prilog „Povijest Roma u 20. stoljeću i u doba Pharrajimosa“ u kojem je prikazao povijest Roma na europskom području od početka XX. st. do početka Drugoga svjetskog rata.

Autor primjećuje kako je jačanje nacizma u Njemačkoj dovelo do pokušaja istrebljenja Roma u mnogim europskim državama, a njihov se broj procjenjuje između 300.000 i 500.000. Bársony je posebno analizirao položaj Roma u Mađarskoj prije Drugoga svjetskog rata, nastojeći povezati pogoršanje njihovog socijalnog položaja pod pritiskom ekonomskih kriza sa sve prisutnijim rasno-ideološkim teorijama u mađarskoj javnosti.

Gyula Purcsi Barna u svojem je pak prilogu analizirao represivnu politiku mađarskih županjskih vlasti prema Romima u međuratnom razdoblju. Autor ističe kontinuitet politike mađarske institucionalne diskriminacije prema Romima u ovom razdoblju, ponajprije vidljive u donošenju novih odredbi o policijskoj represiji prema njima  i sprečavanju (ograničavanju) obavljanja određenih poslova (npr. putujućim obrtima poput koritarstva, ugljenarstva, drvosječa). János Ury u radu „Masovni pokolj várpalotskih Roma i smaknuća kraj jezera Grábler kod Inote potkraj siječnja 1945.“ analizirao je progone Roma nakon dolaska na vlast Szálasija krajem 1944. Autor navodi kako je približavanjem Crvene armije dio mađarskih posebnih oružnika krajem siječnja 1945. masovno likvidirao stotinjak Roma u Várpoloti. János Bársony je u radu „Naselja i događaji“ (str. 193-234) popisao više od petstotinjak mjesta u Mađarskoj koja se mogu povezati s određenim događajem vezanim za stradanje Roma. Većinom je koristio podatke na temelju vlastitog istraživanja, no koristio je i objavljene izvore podataka, poput onih mađarskih i švicarskih vlasti vezanih za obeštećivanje Roma, ili podatke iz njemačkih logora, romskih nevladinih organizacija i sl.

Tako se mogu pronaći podaci za hrvatska mjesta u Međimurju koja su za vrijeme Drugoga svjetskog rata pripojena Mađarskoj, poput Draškovca i Čakovca.

Djelo Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta kojeg su priredili János Bársony i Ágnes Daróczi, prvi je svezak na kojega se nadopunjuje drugi svezak naslovljen Pharrajimos: fotografije i dokumenti. U njemu je János Bársony odabrao više od stotinjak fotografija i preslika dokumenata vezanih za život Roma u Mađarskoj prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Ova zbirka podijeljena je na nekoliko dijelova u kojima je priređivač nastojao kronološki „oslikati“ problematiku romskog holokausta.

Djelo Pharrajimos: sudbina Roma u doba Holokausta koje su priredili János Bársony i Ágnes Daróczi može se smatrati vrijednim pokušajem sintetskog istraživanja, promišljanja i razumijevanja stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Mađarskoj.