Autorica nastoji dublje istražiti povijesni kontekst u kojemu se odvijaju procesi značajni za Rome nastojeći približiti čitateljima kompleksnu povijest Roma te rad može biti poticaj i našim povjesničarima da nastoje pomnije proučavati povijest romskog stanovništva u Hrvatskoj.
Godine 2014. londonska izdavačka kuća Reaktion Books objavila je knjigu Becky Taylor Another Darkness, Another Dawn: A History of Gypsies, Roma and Travellers (Još jedna tama, još jedno svitanje: Povijest Cigana, Roma i putnika). Autorica je povjesničarka s Odsjeka za povijest Birkbeck College u Velikoj Britaniji, gdje istražuje različita područja odnosa između manjina i društva. U tom kontekstu i sama autorica navodi potrebu proučavanja povijesti svake manjinske skupine kako bi ona postala vidljivijom. Od njezinih djela potrebno je izdvojiti A minority and the state: Travellers in Britain in the twentieth century iz 2008. u izdanju Manchester University Press. (Manjina i država: putnici u Britaniji u devetnaestom stoljeću).
Knjiga Becky Taylor opsega je 272 stranice podijeljenih na sedam poglavlja uz kazalo osobnih imena i imena mjesta. Autorica navodi da je povijest Roma prepuna primjera njihove marginalizacije, što je dodatno istaknuto njihovim isključivanjem iz fokusa brojnih historiografija. Upravo to je autorica namjeravala „ispraviti“ te uključiti Rome kao aktivne „sudionike“ povijesti europskih i drugih zemalja. Njezina knjiga nastoji kronološki slijediti povijest Roma od njihovih migracija s indijskog područja, naseljavanja u europske zemlje gdje ubrzo doživljavaju progon. Pozitivna je strana knjige to što autorica nastoji dublje istražiti povijesni kontekst u kojemu se odvijaju procesi značajni za Rome nastojeći približiti čitateljima kompleksnu povijest Roma. Kao primjer takva pristupa može se vidjeti njezina teza kako do početka progona Roma dolazi ubrzo nakon njihova naseljavanja u mnogim zapadnoeuropskim zemljama jer su one tada bile u fazi „izrastanja u moderne novovjekovne države“ koje potaknute novim političkim i religijskim stavovima nastoje prognati „nedomicilno“ (strano) stanovništvo. Upravo tu Romi kao uvijek „oni drugi“ dolaze pod mjere poput progona s određenog područja, ali i onoga što neki znanstvenici nazivaju „kolonijalnim ropstvom“. Nedostatci knjige mogu se naći u ponekad nedovoljno kritičnom pristupu prema određenim aspektima iz povijesti Roma, ali i zbog izostanka praćenja onoga što se događalo s njima izvan europskih zemalja. Unatoč tome, ova knjiga vrijedan je historiografski prilog razumijevanju povijesti Roma i kao takav zasigurno je poticaj i hrvatskim povjesničarima da nastoje pomnije proučavati povijest romskoga manjinskog stanovništva u Hrvatskoj.