Romi Lovari su skupina Roma koji za sebe ističu kao najduže naseljene Rome na području današnje Republike Hrvatske. Svoju tezu  podupiru arhivskim zapisima koji datiraju još iz 1362. godine iz Dubrovačke Republike gdje su navedeni kao građani Dubrovačke Republike, s karakterističnim prezimenima Šajnović - Šajn, Oliverić, Stipanović, Đurđević koje i danas nose Romi Lovari koji u najvećem broju žive na području Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.

Kao poslijedica Porajmosa – genocida nad romskim narodom u Drugom svjetskom ratu kao i poslijedica dugotrajnih procesa asimilacije Romi Lovari su danas najmalobrojnija skupina Roma u Hrvatskoj. Bez obzira na malobrojnost preostali Romi Lovari su svjesni svoje nacionalne pripadnosti i ustrajno se trude, sukladno mogućnostima koje imaju, očuvati svoje običaje, tradicije, jezik i kulturu.

Na područjima gdje žive izdvojeno ili izmiješani s većinskim stanovništvom vremenom postepeno gube elemente posebnosti vlastitog nacionalnog identiteta. Njegovanje tradicije, običaja, jezika i kulture ograničava se unutar vlastite obitelji. Uz ove specifičnosti na postepeno gubljenje tradicije i običaja utiče i globalizacija koja kroz medije i masovnu kulturu nameće nove običaje širom svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Obzirom da Romi većinom nemaju trajnih, pisanih povijesnih zapisa o svojoj tradiciji i običajima, oni se prenose usmenom predajom sa roditelja na djecu po principu “Naši stari su radili tako pa i mi tako radimo i tako mora biti“. Najveći dio tih vjerovanja i nastojanja su uvijek bila usmjerena k očuvanju i unaprjeđenju zdravlja te sreći kao najvažnijem segmentu tradicijske kulture Roma pa i Roma Lovara.

Jedna od bitnih elemenata identiteta Roma Lovara je pripadnost katoličkoj crkvi. Miješanjem starih romskih tradicija i običaja s tradicijama i običajima katoličke crkve odnosno lokalne zajednice u dijelu Hrvatske u kojemu žive nastali su običaji Roma vezani za slavljenje Božića – najradosnijeg kršćanskog blagdana.

PRIPREME ZA SLAVLJENJE BOŽIĆA

Početak priprema za obilježavanje Božića počinje temeljitim čišćenjem kuća i drugih prostora u kojima žive. Izbacuju se sve stare i oštećene stvari, pazi se na međuljudske odnose, osobito se potiče mirenje zavađenih u obitelji. Pribavljaju se najljepše stvari i pribor kojim će se okititi kuća i božićno drvce, kao i garderoba za ukućane. Tradicijska boja romske nošnje je crvena - boja sreće, pozitivne energije i uspjeha. To  je ujedno i boja koja je poželjna za sve čime će se koristiti u vrijeme blagdana.

Prije blagdana, a posebno dva dana ranije pripremaju se kolači i sva druga hrana kao i piće kojim će se blagovati Božić. Obavezna je purica ili guska te pečenica - odojak, ovisno o mogućnostima, no u pripremi mora sudjelovati cijela obitelj. Muškarci imaju posebne rituale pri pripremi pečenice. Kolje se u rano jutro, glava životinje mora biti okrenuta prema istoku i govori se posebna brojalica kojom se povezuje s dobrim duhovima koji trebaju štititi obitelj od zla. Koristi se isključivo zdravo, ovogodišnje drvo za pečenje. Pazi se prilikom svega da nema nečisti i truleži jer time se doziva loša sreća.   

Na Badnjak, večer uoči Božića, koji je ujedno i dan posta - nemasne hrane i pripreme za Božić, sve mora biti uređeno i pripremljeno za unos Badnjaka - božićne jelke i slame. Žene u obitelji pripremaju stol na kojem je svečani stolnjak ispod kog je stavljena slama u obliku križa - u znak blagoslova te novac - kako se ne bi oskudijevalo, a na stolu je  obavezna pogača ili kruh, crvena jabuka - simbol sreće, zdravlja i napretka, zelena mlada pšenica - simbol bogate i rodne godine i raspelo - simbol vjere u ponovno rođenje Kristovo, te zdjela u kojoj je sve sezonsko voće, tri vrste žita, grah, luk, češnjak i naravno dukati te posvećena svijeća uz koju će se blagovati. Postavlja se na stol i sva pripremljena hrana. Obično je to tradicijska sarma, hladetina, pečenica, kolači te puno voća. Važno je da je što bogatiji stol kako bi tako bilo i cijele godine te se u ničemu ne bi oskudijevalo.

Najvažniji je ritual unosa bora i slame.

Bor unosi, s vrhom naprijed, gazda kuće i pritom izgovara tradicijsku brojalicu na romskom jeziku: „Te avel bahtalo kado kher thaj savoha kaj trajin andre! Mek del o Del shavorenge but bah, sastimos, love thaj sumnakaj te trajin po miro pe Devlesko gindo thaj blagoslovo khaj god đan thaj banđaren!“ (Nek bude sretna ova kuća i svi koji žive u njoj! Dao nam Bog svima sreće, zdravlja, novca, zlata te mira i blagoslova na našem putu i poslu!) kojom blagoslivlja  sve ukućane koji su u prostoru  i koji mu odgovaraju na romskom „Te del o Del!“ – (Dao nam Bog!).

Nakon toga unosi se slama uz iste riječi kojima se dodaje još „Te del o Del sumnakuna thaj galbenuja  kadiči god si e suluma!“ – (Dao nam Bog zlata i dukata koliko je slamki u slami!), na što svi ponovno odgovaraju s „Te del ama o Del!'' – (Dao nam Bog!).

Unosom bora i slame počinje kićenje bora na koji se većinom stavljaju crveni ili zlatni ukrasi kao i oni tradicijski izrađeni od oraha, ukrasnog papira ili sušenog voća. Vrh bore se ne reže već se kiti crvenim ili zlatnim ukrasom kako bi cijela godina bila bogata. Najčešće to rade djeca, koja se tu noć igraju  na slami kako bi svi blagoslovi i želje prošli na njih i čuvali ih cijele godine, žene odlaze na polnoćku, dok muškarci sjedaju za stol i počinje slavlje Božića.

SLAVLJENJE BOŽIĆA

Kad se žene vrate iz crkve s polnoćke donose blagoslov, siječe se tradicijska blagdanska pogača od koje svatko za stolom dobije dio kao blagoslov i tek tada kušaju masno jelo, a muškarci Romi nakon zajedničkog blagovanja kreću u čestitare. Važno je da onaj koji prvi dođe na Božić u kuću bude zdrav, lijepo i bogato obučen, uspješan i bogato okićen zlatnim nakitom jer njega nazivaju položnikom i po njemu će biti uspješna cijela iduća godina. Kad ulazi u nečiji dom pokazuje novac i zlato, blagoslivlja ga i posvećuje, a domaćin dočekuje i dariva položnika dobrom hranom, pićem i zlatnim nakitom. Položnik se ne smije se dizati sa stolice dok ne kuša sve sa stola jer jedino time osigurava mir i blagostanje u obitelji. Često se ta osoba bira i dogovara unaprijed kako bi se osigurao uspjeh i bogata godina i da bi se izbjegao „baksuz“. Nikako to nije smjela biti žena jer se time izgubila sreća i položaj obitelji.

U vrijeme blagdana svi su dobrodošli u romske kuće i većinom se svi daruju jer se vjeruje da ako se daje tada će i njima Bog dati. Slavlje Božića obično traje i dan nakon kada se druži uz obaveznu muziku i veselje, a treći dan iznosi se slama iz kuće. Slama se tada  zapali - kao simbol sveg lošeg, starog i zlog sa željom da sve ode u dim, a preko vatre preskaču mladi  i oni koji mogu, sa željom da budu zdravi, hitri i uspješni te opasni kao vatra. Nakon preskakanja vatre čestitaju jedni drugima i žele uspjeh. Čestitanje pripadnicima neromske zajednice obavlja se tek nakon očišćenja - paljenja slame i preskakanja vatre jer time se osigurava jačina i snaga.

ČUVANJE TRADICIJE

Romi prihvaćaju običaje okoline no ipak zadržavaju svoje izvorne rituale kojima je osnovna težnja uspjeh, zdravlje blagoslov i napredak svih članova obitelji. Svaki dio rituala ima svoju svrhu i značenje i to je ono što se prenosi generacijski i doprinosi tome da Romi opstaju kao narod. Poštovanje prema starijima, njihovom iskustvu i znanju, najviše dolazi do izražaja upravo u doba Božića kada cijele obitelji moraju zajedno blagovati jer jedino to prema vjerovanju osigurava napredak obitelji i sigurnost u društvu koje ih još uvijek doživljava kao bezbožnike i pogane.

Danas je vrlo malo Roma koji se strogo pridržavaju tradicije. Većinom se i proslave Božića te ostalih blagdana održavaju u zajedništvu s pripadnicima većinske zajednice, gdje se međusobno prepričavaju i izmjenjuju iskustva što je dobar put razvijanju tolerancije i suživota, no neka to ne bude nauštrb tradicije i običaja jer to je bogatstvo svakog naroda.

Čestitamo čitateljima portala romi.hr i svim ljudima dobre volje koji slave Božić po gregorijanskom kalendaru!

Te avel tumenge bahtalo Krečuno! Te del o Del savohrenge but bah, sastimos, but love thaj  sumnakaj! Te arakhel  tume o Del khaj god  đan thaj so godi te kheren!
Sastimasa!

Neka Vam je sretan Božić! Dao Vam Bog svima sreće, zdravlja,novca i zlata! Čuvao Vas dragi Bog gdje god  išli i što god radili!
Uzdravlje!