Komisija smatra da bi pretjerana regulacija i uklanjanje sadržaja negativno utjecali na slobodu izražavanja i medijski pluralizam, a za sada je relativno zadovoljna učinkom dobrovoljnog kodeksa.

Prema podacima Komisije, Facebook je u prvoj polovici 2017. uklonio 66,5 posto spornog materijala o kojem su bili obaviješteni, Twitter je uklonio 37,4 posto, a YouTube je poduzeo mjere u 66 posto slučajeva. U nešto više od polovice slučajeva, tvrtke su reagirale u manje od 24 sata, dok je u 13 posto slučajeva bilo potrebno više od tjedan dana.

"Naš će ključni zadatak sada biti da pratimo primjenu kodeksa kako bismo procijenili potrebu za daljnjim reguliranjem. Ako kompanije ne budu poštovale kodeks i ako ozbiljno ne preuzmu odgovornost, poduzet ćemo korake da se to regulira", istaknula je povjerenica Vera Jourova na konferenciji za medije.

Europska federacija novinara (EFJ) pozdravila je odluku povjerenice za pravosuđe Europske komisije Jourove da se odustane od inicijative za kažnjavale internetskih kompanija, no izražava žaljenje što kodeks ne spominje medijsku samoregulaciju i medijsku pismenost kao dio rješenja problema.

"Opasno je prebaciti odgovornost za odluku o tome što jest, a što nije dopušten sadržaj u ruke privatnih kompanija", stav je EFJ-a koji upozorava na pojavu takozvane privatne cenzure koja je uslijedila nakon usvajanja zakona o govoru mržnje na društvenim mrežama u Njemačkoj (Netzwerkdurchsetzungsgesetz).

U Njemačkoj je, naime, od početka ovog mjeseca na snazi zakon koji tvrtkama daje maksimalno 24 sata da obrišu ili blokiraju naočigled kriminalan sadržaj, te sedam dana da se nose s manje jasnim slučajevima, a obvezane su i izvijestiti osobu koja je podnijela žalbu o rješavanju tog slučaja. U protivnom, kompanije se mogu suočiti s drakonskim kaznama i do 50 milijuna eura.

Suočena s kritikama da će ta mjera ograničiti slobodu govora, nova njemačka vladajuća većina najavljuje reviziju zakona. Konzervativci Angele Merkel će u narednim tjednima krenuti u pregovore o novoj vladajućoj koaliciji sa Zelenima, koji su bili suzdržani pri glasanju o tom zakonu, te sa slobodnim demokratima (FDP) koji su bili protiv njega.

Njemačka inače ima jedan od najstrožih zakona o difamaciji, javnom pozivanju na nasilje i nasilnim prijetnjama, te kažnjava zatvorom one koji negiraju holokaust ili potiču nasilje nad manjinama. No samo se mali broj slučajeva s interneta procesuira.

"Ne smatram da Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade nešto pogrešno, ali svi mi imamo odgovornost da reagiramo na taj izazov s neophodnom i razmjernom reakcijom", rekla je Jourova za Guardian i dodala da će se oduprijeti bilo kakvim prijedlozima da bi se EU trebala obračunavati s "lažnim vijestima". "Bojim se da bi mogli postati europsko ministarstvo za istinu. Nisam za takva rješenja", rekla je povjerenica Jourova.