Podrijetlo Manele glazba nastala je krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u Rumunjskoj. Žanr ima korijene u tradicionalnoj zabavnoj glazbi, nazvanoj "mahala glazba" ili "lautareasca" glazba – originalni Manele, koji je uključivao velike bendove romskih glazbenika koji su svirali lutnje i limene instrumente, a koji su počeli nastajati krajem 18. stoljeća. Tada su neki izvođači lautareasca počeli pjevati glazbu naučenu od svojih predaka na posve drugačiji način, koristeći modernije (elektroničke) instrumente i ritmove. Kasnije je počela spajati tradicionalnu balkansku narodnu glazbu s turskim, arapskim, a u novije vrijeme i latino i reggaeton ritmovima.

Tijekom komunističke ere u Rumunjskoj, romska zajednica nije bila službeno priznata kao manjinska skupina jer je komunistička vlada Rumunjske nastojala uspostaviti jedinstvenu nacionalnu socijalističku kulturu umjesto promoviranja multikulturalizma. Kao rezultat toga, i lautareasca i moderniji Manele bili su zabranjeni, ali su se i dalje izvodili u tajnosti. Nakon sloma komunizma, žanr je stekao značajnu popularnost 1990-ih. Početkom 2000-ih, Manele glazba bila je prisutna diljem Rumunjske.

Manele je prihvatio lokalni kontekst i bavio se socio-ekonomskim izazovima s kojima su se Rumunji suočavali u to vrijeme. Adrian Schiop, rumunjski autor koji je napisao knjigu o žanru, tvrdi da je Manele rezonirao s publikom jer je, poput hip hopa, izravno suočavao pritiske tog razdoblja. Ovo razdoblje političkih i društvenih previranja omogućilo je Maneleu da procvjeta, jer je rezonirao s aspiracijama i borbama društva. Tematika ljubavi, slomljenih srca, bogatstva i društvenog statusa bila je bliska mnogima, čineći ga nezaobilaznim na vjenčanjima, zabavama i drugim proslavama. Pjevači Manele često su se pojavljivali na radiju i bili pozivani u TV emisije.

Tipične karakteristike Manele glazbe su fusion balkanskih glazbenih utjecaja, mješavina tradicionalnih romskih glazbenih instrumenata poput harmonike, violine, cimbala i modernih instrumenata te izraziti vokali. Tekstovi su repetitivni i imaju dobar ritam; često istražuju teme ljubavi, odnosa, izdaje, društvenog statusa, prisutnosti neprijatelja, bogatstva i superiornosti pjevača nad svojim neprijateljima te drugih osobnih postignuća.

Kontroverze i kritike Unatoč svojoj popularnosti, Manele glazba nije prošla bez kontroverzi. Tijekom svog vrhunca 2000-ih, kulturna elita često je omalovažavala ovaj žanr. To je bilo dijelom zbog vrijednosti koje su prihvatili pjevači Manele. Kritičari često optužuju žanr zbog sumnjivog sadržaja koji promiče materijalizam, mizoginiju i hedonistički način života. Svečane izvedbe, luksuzni glazbeni spotovi i tekstovi koji veličaju bogatstvo i luksuz doveli su do toga da neki Manele doživljavaju kao simbol viška i moralnog opadanja. Također, optuživana je za glamurizaciju kriminalnog podzemlja. Tekstovi žanra često se čine da slave aktivnosti koje su na rubu zakonitosti.

Nadalje, neki su pjevači Manele nekada prihvaćali narudžbe za pisanje pjesama o bogatim i utjecajnim, ali upitnim figurama, što također ne pridonošenje privlačnosti ovog žanra. Na primjer, pjesma Adriana Minunea iz 2014. godine "Sydonia" bila je naručena od strane kontroverznog biznismena Fabiana Marina za njegovu ženu, Sydoniju Marin, dok je bila u zatvoru zbog pokušaja podmićivanja suca s 45.000 € i luksuznim autom. Osim toga, povezanost Manelea s romskom zajednicom dovela je do toga da je podložena društvenim predrasudama.

U mnogim istočnoeuropskim zemljama, Romi se suočavaju s raširenom diskriminacijom, a kulturni izrazi Roma, uključujući Manele, često su marginalizirani. Politički pejzaž u Rumunjskoj i na Balkanu također je igrao ulogu u marginalizaciji Manelea. Pod komunističkim režimima, Manele i drugi oblici etničke glazbe često su bili potisnuti ili zabranjeni jer su se smatrali prijetnjom homogenoj nacionalnoj kulturi koju su ti režimi pokušavali promovirati. Iako je komunizam pao, dugoročni učinci tih politika i dalje utječu na to kako se Manele percipira i tretira.

Sve gore navedene okolnosti dovele su do pokušaja zabrane ili ograničenja Manelea u određenim kontekstima, što je dodatno marginaliziralo žanr i njegove umjetnike. Danas, Manele glazba ima ograničeno emitiranje na radiju ili TV stanicama; ne svira se u vozilima javnog prijevoza, niti u većini barova i restorana diljem zemalja.

Globalni utjecaj Mnogi od najpoznatijih pjevača Manelea, poput Florina Salama, Nicolaea Guće, Valija Vijelie, Sandu Ciorbe, Tzance Uraganu, Costela Bijua i DeSanto, Romi su i postali kulturni ikone unutar romske zajednice. Često crpe iz svojih vlastitih iskustava i kulturne baštine kako bi stvorili glazbu koja rezonira s njihovom publikom. Manele glazba pružila je platformu romskim umjetnicima da se izraze i proslave romski identitet, ali i suoče s kritikama i kontroverzama zbog negativnih stereotipa i povezanosti s društvenim pitanjima poput kriminala i siromaštva.

Važno je napomenuti da nije sva Manele glazba stvorena od strane ili za romsku zajednicu, a žanr je također stekao popularnost među neromskom publikom. Međutim, snažna povezanost između Manele glazbe i romskog naroda i dalje ostaje značajan aspekt njezina kulturnog značaja.

U posljednjim godinama, Manele je počeo prelaziti svoje regionalne korijene, privlačeći globalnu publiku. Internet i društvene mreže odigrali su ključnu ulogu u širenju ovog žanra, omogućujući umjetnicima da dosegnu slušatelje daleko izvan Balkana. Suradnje s međunarodnim glazbenicima i uključivanje globalnih glazbenih trendova također su pomogli Maneleu da se razvija i stekne prihvaćanje u različitim kulturnim kontekstima.

Iako je Manele svakako kontroverzan žanr, važno je ne generalizirati. Bitno je razumjeti da je Manele bogata mješavina različitih kulturnih utjecaja koja se razvijala kroz stoljeća i ostavila veliki trag u povijesti i životima ljudi.