Izložba Barvalo bila je prvi veliki događaj koji je okupio doprinos više romskih umjetnika i kustosa koji su predstavili svoju kulturu pod svojim vlastitim uvjetima. Neki članovi romske zajednice u početku su bili skeptični prema ideji izložbe, vjerujući da bi to mogla biti još jedna stereotipna vizija o njima. Povijest Roma često su prepričavali stranci, prikazujući ih ili kao skitnice neradnike ili beskrupulozne lopove. Ovaj put, međutim, narativ su oblikovali sami Romi i to je predstavljao europski proboj u izvještavanju o tom narodu.

Ideja za događaj započela je 2014. godine, kada je izvanredni profesor sa Sveučilišta Vermont Jonah Steinberg primijetio odsutnost Roma u galerijama Muzeja civilizacija Europe i Mediterana (MuCEM), unatoč njihovoj stoljetnoj prisutnosti u Europi. Rezultat dugotrajnog rada od oko 9 godina postala je izložba, razvijena u suradnji s Europskim institutom za umjetnost i kulturu Roma (ERIAC). Osmislio ju je tim od devetnaest Roma (Roma, Sinti, Manushi, Gitanos, Travellers) i ne-Roma različitih nacionalnosti i profila.

“Barvalo” bila je jedna od prvih izložbi gdje su povijest, umjetnost i kultura Roma prikazani u takvom opsegu, naglašava Steinberg. Glavna razlika ovog događaja jest što se temelji na glasovima, viziji i iskustvima romske zajednice.

Održana od 10. svibnja do 14. rujna 2023. u Muzeju civilizacija Europe i Mediterana (MuCEM) u Marseilleu, izložba je okupila više od 200 umjetničkih djela, dokumenata i artefakata iz javnih i privatnih zbirki kao što su Louvre, Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu, Etnografski muzej u Ženevi i drugi. Ti eksponati pokrivaju širok raspon tema, od svakodnevnog života do značajnih povijesnih događaja i osobnih priča. Naslov izložbe, “Barvalo”, što na romskom znači “bogat” i “ponosan”, odražava i stoljeća diskriminacije i progona Roma te njihovu bogatu baštinu.

“Barvalo” sadrži brojna djela romskih umjetnika, kipara i fotografa. Ti eksponati, kao utjelovljenje stoljeća neizgovorenih riječi i patnje, isprepleteni su u jednu nevjerojatnu priču o ovom višeslojnom, jedinstvenom narodu i potiču posjetitelje da preispitaju svoje stavove o Romima i prepoznaju njihov doprinos europskoj kulturi. Među izlošcima možete vidjeti i tradicionalne zanate i moderna umjetnička djela, stvarajući most između prošlosti i sadašnjosti.

Izložba je podijeljena na dva dijela. Prvi dio posvećen je povijesti Roma u Europi, od trenutka njihovog dolaska do progona, pogroma i ugnjetavanja, što je kulminiralo holokaustom, u kojem je poginulo do 500 000 Roma.

Među izložcima nalaze se dokumenti iz romskih arhiva koji svjedoče o ropstvu Roma tijekom 500 godina. Jedan od tih eksponata je oglas za prodaju “mlade ciganke” za 29 kovanica.

Poseban blok rezerviran je za Rome pod nacizmom. Izložba prikazuje djelo pokojne romske austrijske spisateljice i umjetnice Seye Stoice, koja je preživjela tri logora smrti tijekom Drugog svjetskog rata. Jedan od izložaka, u filmskom formatu, pripovijeda priču o sudjelovanju Roma u francuskom pokretu otpora tijekom njemačke okupacije.

Na jednom zidu mogli su se vidjeti tzv. “antropometrijske karte” Roma koji su živjeli u Francuskoj početkom 20. stoljeća, koje prikazuju njihovu veličinu glave, fotografije i otiske prstiju. Prema povijesnim podacima, svi francuski Romi (bilo ih je nekoliko grupa) morali su uvijek nositi osobne isprave sa sobom, koje su bile namijenjene ograničavanju njihova kretanja i služile su kao razlog daljnje deportacije iz Francuske.

Osim toga, prvi dio izložbe posvećen je i razbijanju stereotipa u raznim oblicima. Na primjer, tapiserija autorice Małgorzate Mirge-Tas, poljske umjetnice, reinterpretira prizor iz gravure iz 17. stoljeća, prikazujući Rome ne kao skitnice, nego koristeći jarke šarene tkanine. Izložba također ističe kako su stereotipi o Romima prodirali u popularnu kulturu 20. stoljeća, uključujući Playmobil figurice dresera medvjeda i karikature u udžbenicima.

Drugi dio događaja posvećen je pitanjima identiteta i samoopredjeljenja. “Gadjo muzej”, jedna od galerija izložbe, satirično promatra viziju neroma unutar zajednice. Instalacija nas uvodi u izmišljenu znanost “gadžologiju”, baziranu na riječi “gadjo” (na romskom za “outsider”) i pokazuje romsku perspektivu na ljude izvan zajednice. Izložba u duhovitom formatu naglašava apsurdnost ovog fenomena “drugog” i preispituje ulogu etnografskog muzeja kao prenositelja istine.

Važan element izložbe su virtualni vodiči koji predstavljaju različite romske grupe. Njihove osobne i obiteljske priče isprepletene su s širim europskim povijesnim kontekstom, stvarajući koherentan i višeslojni narativ. Te priče pomažu posjetiteljima da steknu dublje razumijevanje i osjećaj za kulturne i povijesne aspekte romskog života.

Na kraju izložbe, posjetitelji mogu vidjeti galeriju portreta poznatih i manje poznatih Roma, čime se gledatelju poručuje: “Mi također imamo na što biti ponosni”. Ti portreti ističu bogatstvo i ponos romske kulture, kao i njihov doprinos kulturnoj raznolikosti Europe. Galerija pruža snažan vizualni dokaz značenja Roma.

Važan dio izložbe su filmovi i multimedijske instalacije koje omogućuju posjetiteljima da se urone u svijet Roma kroz zvukove, slike i priče. Time se stvara življi i emotivniji doživljaj prikazanog materijala.

Izložba organizira majstorske radionice i radionice gdje posjetitelji mogu steći dublje razumijevanje različitih aspekata kulture, uključujući glazbu, ples i tradicionalne zanate, što potiče aktivno sudjelovanje i interakciju s ljudima.

Izložba Barvalo bilježi rastući interes za romsku umjetnost u Europi, napominje Steinberg. Otvaranje Europskog instituta za romsku umjetnost i kulturu u Berlinu 2017. i priznanje umjetnice Mirge-Tas na Venecijanskom bijenalu ukazuju na značajne promjene. Danas glasovi Roma postaju glasniji, a njihova kulturna baština napokon dobiva priznanje koje zaslužuje.

Događaji takvog formata ne samo da upoznaju Europljane s ovim susjednim narodom na mnogo razina, već omogućuju i romskim zajednicama da upoznaju same sebe, kako bi se mogli čvrsto i samouvjereno deklarirati kao “barvalo!”.