Prvi Romi su došli u Finsku u 16. stoljeću, i to iz Švedske, baltičkih zemalja i Rusije. U to vrijeme, Finska je bila dio Švedskog kraljevstva, što je ostala sve do 1809. godine. Većina Roma koji danas žive u Finskoj su Kale-Romi, često nazivani finskim Romima. U Finskoj živi otprilike 10.000 finskih Roma, dok ih u Švedskoj ima oko 3.000. Finski Romi imaju snažan kulturni identitet, oblikovan kroz posljednjih 500 godina.

Romi u Finskoj su kroz povijest dugo vremena bili u velikoj mjeri integrirani s većinskim stanovništvom. Mnogi Romi su posjedovali vještine korisne za seljake, poput brige o konjima i kastracije konja. Također su bili poznati kao vješti puškari. Zbog svog znanja o konjima i oružju, finski Romi su bili cijenjeni u vojsci. Oko tisuću finskih Roma bilo je novačeno i sudjelovalo je u brojnim ratovima koje je Finska vodila u prvoj polovici 20. stoljeća. To je stvorilo osjećaj pripadnosti i mnogim Romima učvrstilo vezu s Finskom i njihovim finskim identitetom.

No, taj integrirani odnos između Roma i većinskog stanovništva nije potrajao. Krajem 19. stoljeća, finski tisak počinje izražavati negativna mišljenja o Romima. Ovaj razvoj situacije može se povezati s tadašnjim rasno-biološkim teorijama koje su bile raširene u Europi. Ipak, mnogi znanstvenici tvrde da mišljenja medija nisu značajno utjecala na općenito pozitivno, ili barem neutralno, mišljenje koje su Finci imali o finskim Romima.

Nakon Finskog nastavnog rata protiv Sovjetskog Saveza (1941.–1944.), Finska je izgubila dijelove regije Karelije u korist Sovjetskog Saveza. Budući da je veliki dio finskih Roma živio u toj regiji, morali su se, zajedno s mnogim drugim stanovnicima Karelije, preseliti u zapadnije dijelove zemlje. Zbog toga su mnogi Romi postali izolirani od većinskog stanovništva. Kad finske vlasti nisu uspjele osigurati nova mjesta za stanovanje, finski Romi su postali u velikoj mjeri ekonomski i društveno marginalizirani.

Finske Romkinje još uvijek nose tradicionalnu nošnju Kale-Roma, koja potječe od tradicionalne nošnje iz Karelije. Stara je otprilike sto godina i temelji se na odjeći koju su žene na selu nekoć nosile. Dok je većinsko stanovništvo Finske s vremenom napustilo tu vrstu odijevanja, finski Romi su je prigrlili i dodatno razvili.

Nošnja uključuje dugu, crnu baršunastu suknju koja može težiti i do dvanaest kilograma. Budući da je za suknju potrebno oko devet metara baršuna, cijena može doseći i do 900 eura. Ova odjeća često se smatra znakom ženstvenosti, pa djevojke ne nose tradicionalnu suknju sve dok se ne smatra da su dovoljno zrele.

Mnogi finski Romi ističu kako nošenje tradicionalne suknje donosi poteškoće. U javnosti se mnogo lakše prepoznaju kao Romkinje, što može dovesti do sumnjičavosti i diskriminacije. Brojne Romkinje su posvjedočile da ih pri kupovini često prate upravitelji trgovina i zaštitari. Finske Romkinje, kao i finski Romi općenito, često se suočavaju i s poteškoćama na tržištu rada. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da otprilike polovica poslodavaca u Finskoj radije ne bi zaposlila osobu romskog podrijetla. Zbog manjka obrazovanja, procjenjuje se i da je polovica finskih Roma nezaposlena.

Mnogi finski Romi pripadaju Evangeličko-luteranskoj crkvi Finske, koja je jedna od nacionalnih crkava te zemlje. Također postoji značajan broj finskih Roma koji su se priključili pentekostalnom pokretu. Profesor religije David Thurfjell proučavao je povezanost između finskih Roma i pentekostalizma.

Thurfjell tvrdi da su finski Romi u teškoj situaciji, jer su pod pritiskom da se prilagode normama većinskog društva, a istovremeno se od njih očekuje da očuvaju svoju romsku kulturu. Prema njegovim riječima, pentekostalizam Romima nudi slobodan prostor u kojem mogu sačuvati svoje običaje i tradicije, ali i dobiti konkretnu pomoć u rješavanju društvenih problema.

Kulturni identitet finskih Roma ima dvostranu prirodu. Zbog suživota s većinskim finskim stanovništvom kroz pet stoljeća, njihove su tradicije i kultura u velikoj mjeri isprepletene s finskom kulturom. Istovremeno, finski Romi su kroz povijest bili izloženi diskriminaciji – i to se, nažalost, nastavlja i danas. Unatoč svim teškoćama, finski Romi su poznati po svom ponosu – i na svoj finski, i na svoj romski identitet.