Odluka o obilježavanju Svjetskog dana vještina mladih kao jednog od službenih praznika UN-a donijeta je tokom Temeljnog sastanka UN-a (UNGA) 18. prosinca 2014. godine. Na inicijativu Šri Lanke te uz podršku zemalja G7 i Kine, 15. srpanj izabran je kao datum obilježavanja praznika koji ima za cilj unapređenje stručnog znanja mladih u svjetskim razmjerima. Pored proslave postignuća mladih, praznik je također usmjeren ka rješavanju problema nezaposlenosti mladih, koji se počeo sve više očitovati s obzirom na promjene na tržištu rada.

Prema trenutačnim procjenama 67,6 milijuna mladih ljudi širom svijeta, odnosno 13,6% je nezaposleno. U određenim područjima svijeta, uključujući Sjevernu Afriku, ovaj pokazatelj doseže 30%, što je dvostruko više u odnosu na globalnu razinu. Drugi podaci pokazuju da je vjerojatnost da će mladi ljudi u dobi od 15 do 24 godine ostati bez posla tri puta veća u odnosu na odrasle. Također, predviđa se da će manje od pola milijarde mladih ljudi koji će pokušati naći posao na tržištu rada u idućih deset godina, uspjeti da se zaposle “na bijelo”. Analitičari potvrđuju da se opći trend može smatrati svjetskom krizom nezaposlenosti mladih.

Prema izvještaju Svjetske banke iz 2019. godine, najviše stope nezaposlenosti zabilježene su u sljedećim zemljama i područjima: Zapadna obala i pojas Gaze (42%), Sveti Vincent i Grenadine (41,7%), Bosna i Hercegovina (39,7%), Francuska Gvajana (39,6%), Namibija (39,5%), Sjeverna Makedonija (39,1%), Bocvana (37,3%), Francuska Polinezija (36,9%), Tunis (36,3%), Gabon (36%).

Visoka stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji rezultira značajnom prisutnosti balkanske regije na grafikonu. U slučaju Bosne i Herzegovine trenutna kriza je vezana s destruktivnim učincima korupcije, nepotizma i jakom ekonomskom stagnacijom. Što se tiče poslova i javnom sektoru, smatra se da su oni “stabilni, ali gotovo nedostupni bez veza i utjecaja”.

U pokušaju skretanja pažnje na ozbiljnost krize, Dušan Jokić, mladi profesor iz Banja Luke, organizirao je izložbu koja pokazuje duboko ukorijenjenu nezaposlenost u Bosni i Hercegovini. Izložba, zapravo zid panela, dugih 10 metara, s više od 100 pisama – odbijenica bio je pokušaj sagledavanja trenutne situacije u Bosni i Hercegovini s humorom. Izložba je jasno ukazala na činjenicu da meritokracija već dugo vrijeme nije zastupljena u Bosni i Hercegovini.

Kako bi odgovorile na izazove nezaposlenosti mladih, UN i druge međunarodne organizacije pokrenule su niz programa koji imaju za cilj provođenje istraživanja i pružanje pomoći mladim ljudima u pronalaženju posla i unapređenju njihovih vještina. Što se tiče romske zajednice, organizacije povezane s UN-om predstavile su nalaze istraživanja koji potvrđuju da mladi Romi "imaju lošije rezultate na tržištu rada u odnosu na mlade iz drugih zajednica s istim stupnjem obrazovanja". Još jedan važan zaključak, zasnovan na metodi fokus-grupa, ukazuje na to da su Romi rijetko svjesni važnosti unapređenja širokog raspona kognitivnih, društveno-emocionalnih i tehničkih vještina koje su potrebne tokom natjecanja za posao. To su vještine samokontrole, fokusiranost na rezultat, pregovaračke i rukovoditeljske vještine, sposobnost rješavanja problema, višezadaćnost, sposobnost donošenja odluka i druge vještine. Kako bi riješila ovaj problem, Međunarodna organizacija rada (ILO) pripremila je popis preporuka kako bi podržala mlade Rome i Romkinje u potrazi za poslom. Konkretnije, inicijative, koje je ILO proslijedio državama, uključivale su mjere za promoviranje poduzetništva, osposobljavanje i prioritetni pristup zajmovima usmjerenih prema mladom romskom stanovništvu. Slične mjere predložene su i u akcijskim planovima koji su bili usmjereni rješavanju problema nezaposlenosti i stvaranju poštenih mogućnosti zapošljavanja za mlade Rome, Aškalije i Egipćane na Kosovu od 2018. do 2022. godine.

S početkom pandemije COVID-19, kriza nezaposlenosti, posebno u odnosu na mlade, dosegla je svoj vrhunac. Brojni izvještaji svedoče o tome da je zbog razornih posljedica pandemije COVID-19 "gotovo 20 milijuna radnih mjesta, kako u formalnom, tako i u neformalnom sektoru, ugroženo". Politike koje su se provodile u svrhu suzbijanja posljedica pandemije COVID-19 nisu samo rezultirale ekonomskim slomom, već su ostavile mlade muškarce, žene odnosno manje kvalificirano stanovništvo u beznadnoj situaciji.

Obilježavanje Svjetskog dana vještina mladih pruža sjajnu priliku još jednom skrenuti pažnju na činjenicu da je zajednička odgovornost društva u velikoj mjeri povezana s potrebom pružanja podrške ranjivim skupinama, koje trenutno uključuju i mlade ljude. Ako mladi dobiju sad podršku, bit će im lakše akumulirati širok raspon vještina potrebnih za podršku skupina s manje mogućnosti, kad dođe njihov red.

 

 

The decision to introduce World Youth Skills Day as one of the UN official holidays was adopted during the UN Basic Meeting (UNGA) on December 18, 2014. In accordance with the initiative of Sri Lanka, supported by G7 and China, July 15 was selected as the date to observe the holiday in order to support further improvement of youth expertise on a worldwide scale. The primary objectives of the holiday – aside from honoring the magnitude of the youth achievements – were also offered as of the necessity to tackle major unemployment issues, which started manifesting themselves increasingly with regard to the changing labor market.

More specifically, present-day estimates suggest that unemployment affects 67,6 million young people around the globe, which translates into 13,6 % youth unemployment rate. In some regions of the world, including Northern Africa, this index is reaching 30 %, which is twice more than the global rate. Other figures show that young people (15-24 years old) are three times more probable than adults to be jobless. Similarly, it’s predicted that only less than half of one billion young people that will try to access the labor market over the next decade, will succeed to be accepted in formal jobs. Analysts say the overall trend could be, thus, regarded as the global youth unemployment crisis.

According to the 2019 World Bank’s report, the highest unemployment rates were recorded in the following countries and territories: West Bank and Gaza (42 %), Saint Vincent and the Grenadines (41,7 %), Bosnia and Herzegovina (39,7 %), French Guiana (39,6 %), Namibia (39,5 %), Northern Macedonia (39,1 %), Botswana (37,3 %), French Polynesia (36.9 %), Tunisia (36,3 %), Gabon (36 %).

High rates of youth unemployment, having been demonstrated by Bosnia and Herzegovina and Northern Macedonia, made the presence of the Balkan region in the chart quite tangible. In Bosnia’s case, the current crisis is believed to be associated with destructive effects of corruption, nepotism and deep economic stagnation. Regarding governmental jobs, it’s often claimed that they are «stable but nearly unobtainable without direct connections and influence».

To address the severity of the crisis, a young professor from Banja Luka, Dusan Jokic, organized an exhibition reflecting the deep-rooted nature of the unemployment issues in Bosnia. The exhibition – in fact, just a wall of panels, 10m long, with more than 100 rejection letters – represented an attempt to look at the current situation in Bosnia with humor. But even so it also pointed to the fact that meritocracy has been of no importance in Bosnia and Herzegovina for a long time.

To respond to the challenges of the current unemployment crisis among youth, the UN and other international organizations launched a range of programs, arranged to conduct surveys and help young people with finding jobs and facilitating their skills. Regarding the Roma community, the UN-associated organizations presented research findings confirming that young Roma «have poorer labor market outcomes than young people from other communities with the same level of education». Another noteworthy conclusion, based on focus groups, suggested that Roma were rarely aware of the importance to advance a broad range of necessary cognitive, socio-emotional and technical skills in order to compete in a workforce. Those include self-management, goal orientation, negotiation, leadership, problem solving, multitasking, decision making and a lot more. As a result, ILO prepared a list of recommendations in order to support young Roma women and men in their search for job opportunities. More specifically, initiatives, forwarded by ILO, offered states to introduce measures of entrepreneurship promotion, training and advanced access to credit with regard to the young Roma population. A similar framework was suggested within the Action Plans, designed to remedy unemployment and promote decent job opportunities for Roma, Ashkali and Egyptian Youth in Kosovo from 2018 to 2022.

With the beginning of the COVID-19 pandemic, the unemployment crisis – especially with regard to youth – started reaching the peak. Numerous reports have been, thus, suggesting that due to the devastating consequences of the Coronavirus outbreak «nearly 20 million jobs, both in the formal and informal sectors, are threatened with destruction». It was frequently claimed that policies to respond to the challenges of the COVID-19 outbreak not only resulted in a huge economic shutdown, but also left young people, women and less-skilled population in a state of crisis.

Nonetheless, this year’s World Youth Skills Day is to announce once again that the societal common responsibility is largely linked with the necessity to support vulnerable populations, now encompassing youth likewise. If young people are backed now, it will be easier for them to accumulate a broad range of skills needed to support groups with fewer opportunities; when their turn comes.