Stoljećima je naše društvo prihvaćalo patrijarhalni sustav. Dok su muškarci stjecali obrazovanje, razvijali karijere i općenito uživali veće slobode, životi i sudbine žena u potpunosti su ovisili o muškarcima. Tijekom godina, položaj žena počeo se mijenjati, društvo se transformiralo i napredovalo, no mnoge kulture i dalje nose težak pečat patrijarhata, a romske žene, nažalost, spadaju među njih. Izložba „Romske žene koje tkaju Europu” postala je platforma za dijalog o ženama u romskoj zajednici. Svaki umjetnički rad na ovoj izložbi ispričava drugačiju priču o životu i borbi.
Stoljećima je naše društvo prihvaćalo patrijarhalni režim. Dok su muškarci dobivali obrazovanje, razvijali svoje karijere i općenito imali više sloboda, životi i sudbine žena u potpunosti su ovisili o muškarcima. Tijekom godina položaj žena počeo se mijenjati, društvo se transformiralo i napredovalo, ali mnoge kulture još uvijek nose snažan pečat patrijarhata, a Romkinje su, nažalost, među njima.
Život Romkinja opterećen je mnogim poteškoćama. Kao predstavnica jedne od najranjivijih i najstigmatiziranijih etničkih skupina, ali i kao pripadnica “slabijeg spola”, Romkinja dolazi pod dvostruki udar etiketa koje nameće društvo i nedostatka prava.
Prema prikupljenim statističkim podacima UN-a u balkanskoj regiji, 45% Romkinja u Moldaviji nema obrazovanje (uključujući osnovno), u usporedbi s 2% žena drugih nacionalnosti i 22% romskih muškaraca. Romskim djevojčicama posebno prijeti opasnost od odbijanja školovanja i lošeg školskog uspjeha. To je posljedica činjenice da djevojčica može ići u školu dok se ne uda. Dob za brak romskih djevojaka u mnogim zemljama još uvijek je 14–15 godina. U Crnoj Gori 41% žena iz romskih naselja smatra da je nasilje muškarca prema partnerici normalno. Romkinje koje žive u siromašnim kućanstvima češće opravdavaju nasilje (63%) u usporedbi s Romkinjama koje žive u bogatijim kućanstvima (31%). Od ukupnog broja anketiranih Romkinja u Srbiji, njih 91,9% bilo je izloženo nekom obliku fizičkog i/ili seksualnog nasilja nakon navršenih 18 godina.
Feminizam je pokret koji osigurava da žene imaju ista politička, ekonomska i građanska prava kao muškarci. No, jeste li znali da i Romkinje imaju svoje feministkinje? Romski feminizam je pokret koji se bori za prava žena unutar vlastite zajednice. Izložba “Romske žene pletu Europu” koja se održala između 21. ožujka i 30. srpnja 2019. u Berlinu pokazuje kako umjetnice romskog podrijetla koriste umjetnost kako bi podigle svijest o svojim problemima i snovima. Pogledajmo pobliže ovaj nevjerojatan fenomen.
Umjetnost je oduvijek bila snažan alat za izražavanje ideja i osjećaja. Umjetnice iz romske zajednice koriste svoj rad kako bi progovorile o problemima s kojima se suočavaju. Njihova djela često su posvećena temama obiteljskog nasilja, siromaštva, diskriminacije i borbe za jednaka prava.
Izložba “Romske žene pletu Europu” predstavlja radove romskih umjetnica iz raznih europskih zemalja, poput Poljske, Rumunjske, Finske, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Velike Britanije. Ovo nije samo izložba slika, fotografija i skulptura, već i platforma za dijalog o romskim ženama. Svako umjetničko djelo na ovoj izložbi različita je priča o životu i borbi.
Mnoga djela posvećena su temi romskog identiteta i kulturne baštine. Umjetnice koriste tradicionalne motive i tehnike kako bi prikazale ljepotu i bogatstvo svoje kulture. Neka djela govore o diskriminaciji s kojom se Romkinje suočavaju u svakodnevnom životu. Umjetnice pokazuju koliko može biti teško biti žena i Romkinja u isto vrijeme. Važna tema u mnogim radovima je san o boljoj budućnosti. Umjetnice prikazuju svoje junakinje kao snažne i neovisne žene, pokazujući da i Romkinje mogu biti vođe i nadahnuti druge.
Izložba uključuje radove romskih umjetnica poput Julije Wierzbicke, Milene Dunderove i Nore Romy. Svaka od njih na svoj način interpretira temu romskog feminizma.
• Julia Wierzbicka. Njezine slike posvećene su temi obiteljskog nasilja. Wierzbicka koristi jarke boje i izražajne linije kako bi prikazala bol i patnju svojih likova, ali i njihovu snagu i otpornost.
• Milena Dunderova. U svojim radovima Dunderova istražuje temu kulturne baštine. Njezini radovi ispunjeni su tradicionalnim romskim ornamentima i simbolima koje reinterpretira u kontekstu suvremenog svijeta.
• Nora Romy. Djela Nore Romy često se dotiču teme snova i nade. Njezine junakinje su snažne žene koje se bore za svoja prava i teže boljoj budućnosti.
Izložba “Romske žene pletu Europu” igra važnu ulogu u promicanju romskog feminizma. Privlači pažnju na probleme s kojima se suočavaju Romkinje i pomaže da se njihov glas čuje. Izložba nastoji razbiti stereotipe o narodu, pokazujući što žene iz njihove zajednice mogu učiniti, koliko je bogata romska kultura i koliko je raznolika.
Romski feminizam je snažan pokret koji pokušava pomoći ženama da svoj život učine boljim i ugodnijim. Umjetnost igra važnu ulogu u ovom pokretu, omogućujući ženama da izraze svoje ideje i osjećaje. Izložba “Romske žene pletu Europu” izvrsna je prilika za upoznavanje s radom romskih umjetnica i učenje više o romskom feminizmu. Nadamo se da će vas nadahnuti na razmišljanje o važnosti jednakosti i pravde za sve žene, bez obzira na njihovo podrijetlo.