Romi su se stoljećima prilagođavali zemljama u kojima su se naseljavali, pa su zato njihova jela bila plod kulinarske tradicije te nacije i zemalja i romskog utjecaja.
Romi su narod porijeklom iz Indije, a napustili su ju oko 10. stoljeća. Jedna od najvećih misterija današnje povijesti je uzrok njihove seobe. Nažalost, teško je utvrditi točan broj Roma u svijetu. U današnje vrijeme Romi su naseljeni širom svijeta, ali ih ipak najviše ima u Europi. Romi danas čine gotovo 3% ukupne europske populacije.
Kada govorimo o romskoj kuhinji, moramo biti svjesni da se radi o nomadskom narodu koji se prilagođavao zemlji u kojoj se nastanio. Romi su uz svoje kuhanje stoljećima, bili pod utjecajem povijesnih, vjerskih i drugih prilika, pa su primorani prilagođavanju. Mijenjali su jezik, običaje, navike pa sukladno tome i navike u ishrani.
Osobne neprilike i prilike Roma utjecale su na njihov način prehrane. Nomadski život, siromaštvo ili život u skromnim romskim naseljima, gdje su se svi oslanjali jedan na drugog. Nisu uvijek imali mjesta za obrađivanje zemlje ili uzgoj životinja pa su se nekad i morali trampiti sa susjedima u naselju kako bi napravili ručak i preživjeli.
Romi su svoja jela najčešće spravljali na otvorenoj vatri, jela sa žara i iz kotlića su danas njihovi najčešći specijaliteti. Gdje god je prošla njihova noga i čerga, pokupili bi neki recept i prilagodili ga sebi, govorimo o Indiji, Mediteranu, Velikoj Britaniji pa sve do Nordkappa.
Kod nas u Hrvatskoj, najviše na romsku hranu utječe Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina. Njihova jela najčešće dolaze u pikantnijem izdanju, koristi se puno paprika, bijelog luka i ljute papričice, i drugih vrsta povrća, a u malo manjoj količini mesa.
Kada ćitate neki romski recept, često čete naići na mnoga jela koja su obilježena romskim imenom ili se spremaju na romski način. Romi su vrlo ponosni na svoju kuhinju pa vole isticati romski ukus u jelima. Jedna od jela s romskim nazivom na koja čete naići su: ciganski umak, ciganska salata, ciganski ragu, ciganska kisela juha, cigansko moćno varivo od rajčice i sl.
Redoslijed omiljenosti mesa je sljedeći: piletina, kokošije meso, govedina, svinjetina. Nekoliko rado konzumiranih jela od mesa su piletina sa satarašom, zatim, posmatrana kao nacionalno jelo, sarma – cigansko pečenje. Bitna karakteristika ove kuhinje je i da se u romskoj kuhinji mljeveno meso nikad ne melje nego sitno sjecka.
Posuđe u kojem se kuha romska hrana je posuđe koje se najčešće i iznosi na stol i iz kojeg se služi, a često i jede.
Neki romski recepti:
ĐURĐEVDANSKA JUHA
Sastojci:
45 dkg poriluka
35 dkg krumpira
1 dcl slatkog vrhnja
2 dcl kiselog vrhnja
sol, papar, ljuta paprika
Način pripreme:
Krumpir ogulite, narežite na kriške i stavite kuhati. Kad se skuha, u vodu dodajte narezani poriluk. Kuhajte minutu, dvije. Zatim sve dobro usitnite, ponovno vratite u lonac i nastavite kuhati. Dodajte ljutu papriku, papar i sol, zatim dodajte slatko vrhnje. Gotovu juhu ukrasite kiselim vrhnjem i komadićima kuhanog poriluka.
LAŽNI ZEC
Sastojci:
50 dkg mljevenog miješanog mesa
2 žemlje namočene u mlijeko
2 jaja
komadić pržene slanine
fileti
sitno isjeckani luk
peršin
sol i papar
2 tvrdo kuhana jaja
slanina narezana na rezance
2 dcl kiselog vrhnja
Način pripreme:
Meso dobro izmiješajte s istisnutim žemljama, sitno nasjeckanim lukom, komadićima pržene slanine, filetima, peršinom i 2 jaja. Prema ukusu dodajte soli, papra i paprike. Kada dobijete glatku smjesu, u sredinu stavite 2 tvrdo kuhana jaja, pa oblikujte. U masu nabodite komadiće slanine i pecite u pećnici 30-40 minuta. Kod pečenja meso zalijevajte mašću od ispržene slanine. Kad je meso već gotovo, prelijte ga kiselim vrhnjem i pecite još 5 minuta.
Dobar tek!