Fokus ROMI.HR

/
Print - GAŠENJE DEKADE POKAZUJE DA SU NJENI CILJEVI OSTVARENI

INTERVJU: BRANKO SOČANAC

15. 1. 2016.
GAŠENJE DEKADE POKAZUJE DA SU NJENI CILJEVI OSTVARENI
Razgovarali smo s mr. sc. Brankom Sočancem, ravnateljem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, o završetku Desetljeća za Rome.
Razgovarao: Stojan Obradović

Temeljno opredjeljenje Dekade, u čemu se bitno razlikuje od ostalih međunarodnih inicijativa u području poboljšanja položaja Roma, jest puno sudjelovanje romskih zajednica putem romskoga civilnog društva. Provedbom Dekade postali su jasniji i izazovi, a uz uspjehe, otvoreno se razgovaralo i o neuspjesima i preostalim izazovima. Što se tiče RH, čimbenici koji su pridonijeli napretku bili su: politička volja, saborski romski zastupnici, rast kapaciteta civilnog društva, sve veći angažman lokalne razine, sve veći utjecaj fondova EU-a te opće podizanje razine informiranosti javnog mnijenja o položaju romske zajednice. Najvažnije je da je proces osvještavanja Roma u smislu njihove, naglasio bih, političke emancipacije s jedne strane kao i ukazivanje na marginaliziranost Roma u javnoj sferi s druge strane, nepovratan, a institucije EU-a sad preuzimaju i unapređuju bitne elemente ove inicijative.

S krajem ove godine završava međunarodna inicijativa Desetljeće za uključivanje Roma 2005. – 2015. U ovom trenutku najintrigantnija je činjenica da Dekada neće biti nastavljena. Kako i zašto je došlo do takve odluke iako se Dekada često isticala kao jedna od najuspješnijih inicijativa kada se radi o poboljšanju teškog položaja Roma u europskim državama?

Desetljeće za uključenje Roma 2005. – 2015. polučila je značajne rezultate unatoč činjenici da su neki procesi ostali otvoreni kao izazov za mnoge daljnje aktivnosti u različitim formatima njihove eventualne realizacije. S jedne strane završetak Dekade je i demonstracija njena uspjeha. Kao što je poznato, upravo je RH, u vrijeme njezina predsjedavanja, pokrenula diskusiju o budućnosti Dekade nakon njezina formalnog završetka. S druge strane, nakon brojnih sastanaka svih dionika, zemlje članice EU-a zaključile su da je Okvir EU 2020 osigurao takvu razinu zahtjeva od zemalja članica na području integracije Roma da bi zadržavanje okvira Dekade bilo ponavljanje, i to prema nižim kriterijima. Primjerice, još uvijek nije dovoljno poznato, s obzirom da je cijeli mehanizam u izgradnji, da zemlje članice svake godine moraju dostavljati iznimno detaljne podatke EK-u o svim preporukama Europskog vijeća. I RH je sudjelovala u izradi Upitnika za izvješćivanje i Upitnik svojom preciznošću i detaljnošću daleko nadilazi izvješćivanje u okviru Dekade.

Koje su po Vašem mišljenju najznačajnije ili najteže posljedice te odluke kada je u pitanju položaj romske zajednice u europskim državama?

Ne bih kazao da se očekuju teške posljedice. Ustvari, s obzirom na postojeće mehanizme, jedino što će se doista izgubiti jest mjesto sastanka i razmjene iskustava predstavnika vlada i civilnog društva zemalja članica EU-a i zemalja u procesu pridruživanja. Svakako važan aspekt, no mjesta takvih susreta i dalje postoje, primjerice Romska platforma EU, ili u manjem obujmu sastanci Ljudske dimenzije OESS/ODIHR-a i Vijeća Europe. Nadalje, Europska komisija izrijekom je navela da će nastaviti s financijskom potporom zemalja Jugoistočne Europe vezanim uz daljnje aktivnosti koje se odnose na romsku problematiku kao dio sveobuhvatnog procesa pridruživanja regije euroatlantskim integracijama.

Posebno, kako će se gašenje ove inicijative odraziti u Hrvatskoj?

U načelu se ne bi trebalo odraziti, osim gore navedenog. Dijalog s civilnim društvom i svim ostalim dionicima ostvarivao se i dosad i izvan okvira Dekade, a nastavit će se ostvarivati kroz Nacionalnu platformu, aktivnosti novog saziva Povjerenstva za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, obilježavanja Kampanje „Dosta“ Vijeća Europe te drugih relevantnih aktivnosti i konzultacija.

VAŽNOST SUDJELOVANJA ROMSKE ZAJEDNICE

Što je bila osnovna nakana i cilj pokretanja Dekade?

Desetljeće za uključivanje Roma 2005. – 2015. političko je opredjeljenje europskih vlada s ciljem eliminiranja diskriminacije Roma i jaza između Roma i ostatka društva. Inicijativa se fokusirala na četiri prioritetna područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje te horizontalne teme siromaštva, diskriminacije i rodne ravnopravnosti. Zemlje članice Dekade izradile su nacionalne akcijske planove u kojima definiraju ciljeve i mjere u navedenim područjima te su putem godišnjih izvješća demonstrirali napredak u poboljšanju položaja Roma. Temeljno opredjeljenje Dekade, u čemu se bitno razlikuje od ostalih međunarodnih inicijativa u sferi poboljšanja položaja Roma, jest puno sudjelovanje romskih zajednica putem romskoga civilnog društva u procesu Dekade.

Kako se inače ocjenjuju rezultati i dosezi Dekade za Rome, na europskoj razini uopće i posebno u Hrvatskoj? Na kojim su područjima postignuti značajniji i ohrabrujući rezultati, a gdje i u čemu ciljevi nisu ostvareni?

Već je navedeno, kraj Dekade na neki je način dokaz njegova uspjeha, ispunjavanja vlastite svrhe. Europska komisija preuzela je i već unaprijedila bitne elemente. Provedbom Dekade postali su jasniji i izazovi, a uz uspjehe, otvoreno se razgovaralo i o neuspjesima i preostalim izazovima. Što se tiče RH: više recentnih izvješća i studija pokazuje najveći pomak na području obrazovanja. Registrirali smo i brojne intervencije na području stanovanja. Situacija sa zapošljavanjem odražava dugotrajnu krizu u cijeloj zemlji, dok za zdravlje teško možemo govoriti dovoljno precizno s obzirom na nedostatak podataka. Kapaciteti romskoga civilnog društva, iako još uvijek nedostatni, ipak su unaprijeđeni. Čimbenici koji su pridonijeli napretku bili su: politička volja, saborski romski zastupnici, rast kapaciteta civilnog društva, sve veći angažman lokalne razine, sve veći utjecaj fondova EU-a te opće podizanje razine informiranosti javnog mnijenja o položaju romske zajednice.

TRANSPARENTNO FINANCIRANJE

U kojim je europskim zemljama, prema vašim saznanjima, provedba Dekade bila najuspješnija i koji su činitelji tome najviše pridonijeli odnosno utjecali?

Teško je to reći, u svakoj zemlji uz uspjehe postoji i onaj ali. Prema nekim općim spoznajama dobivenim tijekom mnogih sastanaka u okviru Dekade čini mi se da je šira regija najviše profitirala od pokrenutih procesa unutar zadanog okvira. Pretpostavljam da se možda mnogi neće složiti s ovom tvrdnjom, ali najvažnije je da je proces osvještavanja Roma u smislu njihove, naglasio bih, političke emancipacije s jedne strane, kao i ukazivanje marginaliziranosti Roma u javnoj sferi s druge strane, nepovratan. Za preciznije podatke vezane uz ovo pitanje preporučujem pogledati zadnje publikacije same Dekade: Roma Inclusion Index i A Lost Decade? Reflections on Roma Inclusion 2005-2015 

Je li Dekada u Hrvatskoj imala zadovoljavajuću podršku institucija, javnosti, medija, vlasti…? Tko se iskazao, a tko je najviše zakazao?

Mogao bih reći da je na nacionalnoj razini angažman bio dobar i osobno izražavam zadovoljstvo u vezi s tim. Vlada RH od samog je početka pružala punu potporu navedenom procesu, a sama činjenica da je Nacionalni koordinator RH za Dekadu bila osoba potpredsjednika/ce Vlade RH govori sama za sebe. Svakako mnogo slabije, navedeni su se procesi osjetili na lokalnoj razini, bilo zbog nerazumijevanja, nedovoljne uključenosti ili možda čak i ignoriranja odnosne teme. Ne možemo biti zadovoljni izvješćivanjima medija, ali to je stari problem vezan uz općenito manjinska pitanja.

I danas postoji fama da su u Dekadi postojali nekakvi novci, a činjenica je da je transparentno financirana provedba svih Akcijskih planova. Tu svi moramo raditi i dalje kako bi razumijevanje mehanizama, načina financiranja itd. bilo sasvim jasno. 

Javnost je donekle bila upoznana s cijelom inicijativom što je između ostalog imalo utjecaja na podizanje razine informiranosti o romskoj nacionalnoj manjini. Osobito brine nerazumijevanje romskoga civilnog društva, i danas postoji fama da su u Dekadi postojali nekakvi novci, a činjenica je da je transparentno financirana provedba svih Akcijskih planova. Tu svi moramo raditi i dalje kako bi razumijevanje mehanizama, načina financiranja itd. bilo sasvim jasno.

 

 

USPJEŠNO HRVATSKO PREDSJEDANJE

Hrvatska je u razdoblju 2012./2013. bila predsjedateljicom Dekade. Što je obilježilo hrvatsko predsjedanje? Jesu li pokrenute neke inicijative i kakve su bile reakcije?

Prema općem mišljenju, naše predsjedavanje Dekadom bilo je jedno od najboljih, a iz tajništva Dekade nam neformalno kažu da je bilo i najbolje profesionalno odrađeno. Ja sam osobno bio jedan od svega troje članova (uz dvoje iz OSI-ja) Trustees Committeea što samo govori o značenju koje se unutar ovog procesa (sudjelovalo 12 država te 4 promatrača) pridavalo RH. Tijekom našeg predsjedavanja pokrenut je dijalog o budućnost Dekade – osnovana je radna skupina uz konzultacije romskoga civilnog društva. Mladi su uvršteni kao prioritet: konzultativni sastanak o organizaciji aktivnosti u okviru sastavnice Predsjedanja RH posvećene mladim pripadnicima romske nacionalne manjine i potom druge aktivnosti u suradnji s Otvorenim društvom. Organizirano je više velikih konferencija: uporaba fondova EU-a, mladi, obrazovanje, antidiskriminacija i genocid Roma, te dva sastanka Međunarodnog upravnog odbora. U vrijeme našeg predsjedanja Norveška je pristupila kao promatrač.

Tijekom hrvatskog predsjedavanja pokrenut je dijalog o budućnost Dekade. Mladi su uvršteni kao prioritet. Organizirano je više velikih konferencija: uporaba fondova EU-a, mladi, obrazovanje, antidiskriminacija i genocid Roma. U vrijeme našeg predsjedanja Norveška je pristupila kao promatrač.

Koliko je Dekada, konkretno u Hrvatskoj, ojačala romsko civilno društvo i osposobilo ga za samostalnije djelovanje. U svakoj zemlji Dekade djelovao je „Decade Focal Point“, u Hrvatskoj je to bilo Romsko nacionalno vijeće. Kako ocjenjujete njihovu ulogu i koji su rezultati postignuti?

Teško je pripisivati veličine izravnog utjecaja pojedinim čimbenicima. Nedvojbeno je sudjelovanje u Dekadi osnažilo civilno društvo, no ne zaboravimo ni aktivnosti koje godinama provode i sredstva koja ulažu drugi, Savjet za nacionalne manjine, lokalne samouprave, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge itd. Romsko nacionalno vijeće razmjerno je kratko bilo Središnja točka Dekade (Decade Focal Point) za Hrvatsku, no i u tom kratkom razdoblju uspješno je sudjelovalo u više aktivnosti, a zajedno s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirali su hvaljenu i posjećenu konferenciju o antidiskriminaciji i genocidu nad Romima. Prethodno sam naveo da su sastanci Dekade bili mjestom susreta vlada i civilnog društva desetak zemalja, pri čemu je romsko civilno društvo znatno jače u većini tih zemalja i ima što prenijeti našim udrugama.

Što bi u smislu održavanja i razvoja postignutih rezultata Dekade trebala biti njihova daljnja uloga i daljnje aktivnosti?

Ako govorimo o održavanju i razvoju postignutih rezultata Dekade, govorimo o integraciji Roma na ključnim područjima, govorimo o antidiskriminaciji, položaju žena i mladih, dakle o ciljevima koji i nadalje ostaju velikim izazovom u premošćivanju jaza između romske nacionalne manjine i ostalog dijela hrvatskog društva. Svakako da tu ima još mnogo posla, a civilno društvo tu jako može pomoći kako bi se inicijative na nacionalnoj i regionalnoj razini mogle bolje provoditi. Pred svima njima je novi izazov u smislu financiranja njihovih projekata, a fondovi EU-a pružaju mnoge mogućnosti na tom području.

Što će zamijeniti Dekadu? Ima li uopće potrebe da se ono na neki način nastavi ili treba tražiti neke druge oblike i inicijative?

Već sam prethodno dao određene naznake vezane uz ovo pitanje, potreba svakako postoji, a postoje i brojni mehanizmi EU-a, Vijeća Europe, OESS-a, kao i druge inicijative Europske komisije, kao što je npr. Agencija za temeljna prava (FRA). Nadalje, zemlje u našem susjedstvu koje još nisu članice EU-a nastavljaju s inicijativom „Integracija Roma 2020“ koja je inaugurirana na zadnjem sastanku Međunarodnog upravnog odbora u Sarajevu u rujnu 2015. Cijeli proces bit će pod okriljem Vijeća za regionalnu suradnju sa sjedištem u Sarajevu.

Mogu li određene institucije EU-a ili Vijeća Europe (i koje) preuzeti dosadašnje aktivnosti Dekade i kroz koje aktivnosti, programe, projekte…?

Objasnio sam da je Europska komisija to dobrim dijelom i preuzela i unaprijedila. Neke od tih projekata već su nabrojeni (Projekt EK-a za zemlje kandidatkinje, koncept nacionalnih platformi u zemljama članicama, izvještavanje sukladno Okviru EU-a kroz upitnik razvijen u suradnji s FRA agencijom, redovito i široko prikupljanje podataka o položaju Roma, antidiskriminaciji itd., različiti vidovi transnacionalne suradnje, bilateralno ili šire (primjerice u okviru Dunavske strategije ili sličnih mehanizama), EUROMA-a itd. Kao što se iz priloženog vidi, postoje brojne inicijative koje je podržala Europska komisija i sada je na svima da se što bolje pripreme i uključe, što posebno vrijedi za civilno društvo.

DISKRIMINACIJA TREBA BITI U FOKUSU

Što u ovom trenutku vidite kao ključni nedostatak europskih institucija kad je u pitanju rješavanje romskih problema?

Sve velike međunarodne organizacije imaju svoju proceduru koja običnog građanina može nervirati u smislu želje za bržim odvijanjem određenih procesa. Složenost postupaka i administriranje, izazovi usaglašavanja stavova svih zemalja članica oko određenih tema te nedostatak kapaciteta na svim razinama predstavlja objektivan problem. Unatoč tome, držim da EU pridaje punu pozornost rješavanju romske problematike što je vidljivo iz brojnih inicijativa koje su već ovdje spomenute. S druge strane, tema migranata i azilanata zahtijeva sve veću pozornost, i to na dnevnoj razini i jedan je od najvećih izazova s kojima se suočila cijela Europska unija. Za nadati se je da ova problematika neće dovesti u drugi plan već započete procese vezane uz rješavanje najbrojnije europske manjine.

Postoje li neki posebni programi za rješavanje romskih problema kad su u pitanju zemlje jugoistočne Europe? Mogu li na tom planu zemlje poput Hrvatske, Slovenije… koje su članice EU-a dati svoj doprinos?

EK će financirati veliki projekt koji predstavlja, na neki način, nastavak Dekade („Integracija Roma 2020“), no i taj će pristup biti prilagođen okviru EU-a i zahtjevima koji su stavljeni pred zemlje kandidatkinje na području integracije Roma. Kao što vam je poznato, i RH sudjeluje u oblikovanju pregovaračkih stavova EU-a za pojedine zemlje i tu dakako dajemo svoj doprinos. Nastavljamo i s bilateralnim kontaktima sa svim zemljama i tu i dalje učimo jedni od drugih.

Romsko nacionalno vijeće razmjerno je kratko bilo Središnja točka Dekade (Decade Focal Point) za Hrvatsku, no i u tom kratkom razdoblju uspješno je sudjelovalo u više aktivnosti, a zajedno s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirali su hvaljenu i posjećenu konferenciju o antidiskriminaciji i genocidu nad Romima.

Naime, s obzirom na broj pripadnika romske nacionalne manjine i zrelost civilnog društva, ali i fokusiran rad nadležnih institucija na nacionalnoj i lokalnoj razini, postoje i nama vrlo zanimljiva iskustva, primjerice, BiH na području stanovanja, Srbije na području medijacije u zdravstvu ili Makedonije na području legalizacije.

 

Nedavno ste izabrani za predsjednika Ad hoc Odbora za romska pitanja Vijeća Europe. Koja je uloga Odbora i na čemu ćete se posebno angažirati u Vašemu jednogodišnjem mandatu?

Odbor stručnjaka Vijeća Europe o Romima (CAHROM) vrši analize i evaluacije provedbenih politika te dobre prakse zemalja članica Vijeća Europe kako bi se izgradili novi i bolji standardi na ovom području. Prati mjere na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, daje preporuke državama članicama Vijeća Europe. Odbor surađuje s drugim tijelima VE-a koja prate ovu problematiku kao i s drugim međunarodnim organizacijama. Radi i kroz tematske Radne skupine po pojedinim područjima koje posjećuju države i na konkretnim primjerima ukazuje na dobre prakse, odnosno poteškoće uz asistiranje u prevladavanju istih. Mojim izborom za predsjednika ovog Odbora za 2016. godinu odano je priznanje RH za napore koje je uložila tijekom proteklog razdoblja u rješavanju romske problematike. Budući sam izabran i u osobnom svojstvu, to doživljavam kao novi poticaj u svom radu na korist romske zajednice. Krajem siječnja 2016. Održat ćemo sastanak Ureda CAHROM-a na kojem ćemo odlučiti što bi nam bio fokus za sljedeću godinu. Jedan od mojih prioriteta bit će suprotstavljanje diskriminatornom ponašanju prema Romima na raznim područjima. Ali, kao što i sami znate, izazova je jako puno.

Nastavljamo i s bilateralnim kontaktima sa svim zemljama i tu i dalje učimo jedni od drugih. Naime, s obzirom na broj pripadnika romske nacionalne manjine i zrelost civilnog društva, ali i fokusiran rad nadležnih institucija na nacionalnoj i lokalnoj razini, postoje i nama vrlo zanimljiva iskustva, primjerice BiH na području stanovanja, Srbije na području medijacije u zdravstvu ili Makedonije na području legalizacije.

 
Povratak na Fokus