Vijesti ROMI.HR

/
Print - BORBA PROTIV SIROMAŠTVA JOŠ UVIJEK TRAJE

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

30. 10. 2019.
BORBA PROTIV SIROMAŠTVA JOŠ UVIJEK TRAJE

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se svake godine širom svijeta u cilju promicanja svijesti o potrebi iskorjenjivanja siromaštva i bijede i ukazivanje na probleme s kojima se pripadnici socijalno i ekonomski najugroženijih slojeva društva svakodnevno suočavaju, među kojima je svakako i ogroman broj Roma.

Obilježivanje međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti vraća nas u 1987. godinu, kada se preko 100.000 ljudi, različitih društvenih slojeva, okupilo u Parizu, gdje je 1948. i potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima, odajući počast žrtvama ekstremnog siromaštva, ističući da ja siromaštvo oblik nasilja i napad na osnovna ljudska prava.

Joseph Wresinski, osnivač Međunarodnog pokreta ATD Fourth World, neprofitne organizacije koja za cilj ima suzbijanje siromaštva, smatra se zaslužnim za održavanje ovog događaja u Parizu. Kao djete izbjeglica, i sam je odrastao u bijednim uvjetima i bio socijalno isključivan, što je u mnogome uticalo na to da cijeli svoj život posveti širenju svijesti o problemu, zastupljenosti i razmjerima siromaštva.

Tom prilikom otkrivena je spomen ploča s uklesanim riječima Wresinskog kojim poziva sve da se pridruže borbi: „Gdje god su muškarci i žene osuđeni živjeti u ekstremnom siromaštvu, krše se ljudska prava. Naša je dužnost da zajedno osiguramo njihovo poštovanje“.

Nekoliko godina nakon ovog velikog skupa, točnije 22. prosinca 1992. godine,  Rezolucijom 47/196 usvojenom, Opća skupština UN proglasila je 17. listopad Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Siromaštvo se promatra na različite načine, kao stanje u kojem pojedinci ili kućanstva nemaju materijalnih sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba,  potreba nužnih za održanje zdravlja i radne sposobnosti, odnosno za fizički opstanak uključujući prehranu, odijevanje, stanovanje. Takvo stanje definiramo apsolutnim siromaštvom, za razliku od relativnog siromaštva koje podrazumijeva odsustvo materijalnih sredstva potrebnih za sudjelovanje u društveno prihvatljivom životnom standardu. Ono često označava blaži oblik siromaštva odnosno standard dovoljan za podmirenje osnovnih životnih potreba, ali još uvijek znatno niži od onog većine građana u društvu.

Siromaštvo je nažalost prisutno u svim društvima bez obzira na njihovu razvijenost, s razlikom što u modernim društvima to više nije problem većine, nasuprot nerazvijenim dijelovima svijeta gdje je broj onih koji žive u siromaštvu znatno veći, ili se suočavaju sa njegovim ekstremnim oblicima.

Opsežnija mjerenja pokazuju da se više od 2,2 milijarde ljudi još uvijek muči s ostvarivanjem osnovnih potreba, a više od 1,1 milijarde ljudi živi s manje od 1 dolara dnevno. Izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) pokazuje da s manje od 2 dolara na dan živi gotovo polovica čovječanstva, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da čak 11 milijuna djece svake godine umire od bolesti uzrokovanih izgladnjivanjem.

Pitanje siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj jedan je od najvećih nacionalnih problema. Tek 0,5 posto ljudi u Hrvatskoj živi bez financijskih poteškoća dok je njih 27,9 posto na rubu siromaštva, što je skoro 1,2 milijuna stanovnika. Prosječna mirovina je i dalje u rangu stope rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje žive u kućanstvu s ukupnim raspoloživim dohotkom manjim od praga rizika od siromaštva. Premda stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je stvarno osoba siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, očito je da se radi o znatno većem broju od 27,9 posto.

Jedna od ekonomski i socijalno najugroženijih skupina stanovnika jesu Romi. Visoka stopa nezaposlenosti i niske plaće ostavljaju Rome na margini društva. Život  većine Roma otežava i činjenica da se uglavnom radi o osobama bez adekvatnog obrazovanja, te su često uskraćeni za bilo kakvu priliku koja bi im omogućila  izaći iz svijeta siromaštva.

Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti iziskuje društvenu reakciju, poboljšanje dostupnosti različitih socijalnih usluga i zaštita, plaće koje bi osigurale dostojanstven život, odnosno nalaženje optimalnog rješenja od strane nadležnih institucija u cilju trajnog unapređenja kvaliteta života ljudi. Obaveza je države otkloniti uzroke koji dovode do takve situacije i osigurati uvjete i mere aktivne politike za poboljšanje ekonomskih i socijalnih uvjeta svim građanima.

Siromaštvo dovodi do gladi, bolesti, beskućništva, a širom svijeta ljudi i dalje umiru jer ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe neophodne za život. Stoga je bitno da o siromaštvu i socijalnoj isključenosti govorimo svakog dana, a ne samo 17. listopada jer to upravo i jesu problemi svakodnevnice te ne smijemo zanemariti njihovu sveprisutnost i posljedice.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti