Vijesti ROMI.HR

U prošlosti je bilo puno događaja koji su se bavili ovom temom, s obzirom da se, u mnogim državama, međuvladinim organizacijama kao i nevladinim organizacijama, na ovaj dan gleda kao na priliku za širenje informacija o ljudskim pravima i osnovnim političkim slobodama migranata. Usporedo sa ovim se obilježava i dvadeseta godišnjica donošenja Deklaracije Ujedinjenih naroda o braniteljima ljudskih prava, u kojoj su po prvi put, uspostavljeni minimalni standardi koji obavezuju države da osiguraju neometan rad i kontinuirani napredak u zaštiti i unaprjeđenju ljudskih prava.

"Migracije su moćan pokretač ekonomskog rasta, dinamike i razumijevanja. One dozvoljavaju milijunima ljudi da traže nove prilike, što podjednako pogoduje i društvima iz kojih dolaze i društvima u koja odlaze.", naglasio je António Guterres, Glavni tajnik  Ujedinjenih naroda.

S obzirom na smrt preko 3400 izbjeglica širom svijeta u 2018. godini, Ujedinjeni narodi ističu kako bi tema međunarodnog dana migranata 2018. godine trebalo biti  ‘Dostojanstvo’.

Značajan korak naprijed, kada je riječ o općoj temi globalnih migracija je Marakeški sporazum. Međuvladina konferencija, na kojoj su 164 države usvojile Opći sporazum o sigurnim, redovitim i urednim migracijama, je održana u Marakešu, u Maroku, 10. i 11. prosinca 2018. godine. Ova Konferencija je sazvana pod pokroviteljstvom Opće skupštine Ujedinjenih naroda i pokrenula je proces međuvladinih pregovora o migracijama. Njen glavni cilj je da svjetski čelnici priznaju i proglase kako migracije pogađaju zemlje, zajednice, migrante i njihove obitelji na različite, a ponekad i nepredvidljive, načine. Važno je napomenuti da ovaj Sporazum nije pravno obvezujući. Njegova vodeća načela potvrđuju da države određuju svoje nacionalne migracijske politike i upravljaju migracijama vlastitim zakonima.

Iako je Europska unija podržala donošenje Sporazuma, većina odbijanja dolazi upravo iz država unutar Europske unije. Zemlje poput Austrije, Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke odbile su prisustvovati Konferenciji i potpisati Sporazum. Sjedinjene Američke Države su već prošle godine odbile Sporazum.

U znak obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Kuća ljudskih prava u Zagrebu je organizirala okrugli stol. Rasprava je okupila nekoliko lokalnih govornika, kao i predstavnike međunarodnih nevladinih organizacija, a ticala se poteškoća sa desničarskim političkim programima. Na okruglom stolu Ivan Novosel je predstavio objavljeni Izvještaj o trenutnoj situaciji o Braniteljima ljudskih prava u Hrvatskoj.

Gosti konferencije su, pored Ivana Novosela, bili Asja Korbar iz organizacije “Are you Syrious?”, Maddalena Avon, iz Centra za mirovne studije, Susanna Carta, iz Migration Policy Group Europe, kao i Tatjana Vlašić, iz Ureda Pučke pravobraniteljice. Kroz sudjelovanje u panel raspravi, gosti su govorili o trenutačnoj situaciji u njihovim organizacijama, a iskoristili su priliku i za međusobnu razmjenu iskustava.

S obzirom na to, fokus diskusije je bio na podizanju svijesti o poteškoćama s kojima se suočavaju nevladine organizacije kada je riječ o humanitarnom radu širom Europe, pogotovu u radu s migrantima. U vezi s tim, jedan od ključnih problema koji je spomenut u Ivanovom Izvještaju je javna diskreditacija i delegitimizacija branitelja ljudskih prava od strane ultra-konzervativno i populistički orijentiranih političara.

Maddalena Avon, volonterka CMS-a, je zato naglasila da je trenutni problem s kojim se mnoge nevladine organizacije suočavaju, prilikom pružanja pomoći migrantima kroz svoj rad upravo kontinuirana javna diskreditacija i delegitimizacija branitelja ljudskih prava, te posebno naglasila: “Voljela bih naglasiti da to nije nešto što se dogodi odjednom i iznenada, već postepena eskalacija kojoj svjedočimo posljednjih godina.” Međutim, ovakvi trendovi su značajno porasli tokom izbjegličke krize 2015. i 2016. godine. Ona je istovremeno ukazala i na ogromnu odgovornost medija koji, prema njenom mišljenju, tu situaciju ne prate korektno.

Kao način borbe protiv ovakvih razvoja trendova, ona predlaže suradnju različitih organizacija u Europi, koje bi razmjenjivale znanja i tražile rješenja za probleme koji podjednako ugrožavaju i prijete mnogim nevladinim organizacijama. Zaključila je riječima: “Svijet treba saznati što se događa i sve treba biti transparentno.’’ 

Susanna Carta, članica Migration Policy Group Europe, se složila ističući kako je njena organizacija provodila ono što je Maddalena predložila kao rješenje. To podrazumijeva stvaranje partnerstava s drugim organizacijama kako bi se problemi s kojima se sve te organizacije suočavaju podigli na europsku razinu. Kroz pokretanje prve kampanje o migracijama, kroz tzv. Europsku građansku inicijativu, konzultirane su mreže drugih organizacija širom Europe. Ova inicijativa je, prema riječima Susanne Carte, “… najefikasnije … sredstvo direktne demokracije koje imamo…jer dozvoljava kampanju koja vodi konkretnim promjenama.”

Prema mišljenju mnogih nevladinih organizacija koje rade u Hrvatskoj, ove konkretne promjene su iznimno potrebne, pogotovo jer je granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine postala žarište migrantskih ruta na putu ka Europi. Nedavno je objavljen video koji prikazuje hrvatske policajce koji pokušavaju da protjeraju tražioce azila koristeći fizičku silu i on je izazvao veliko protivljenje i protest ovih nevladinih organizacija. Prema mišljenju pojedinih grupa za zaštitu ljudski prava ove operacije policije su ilegalne. Koliko se može vidjeti, ovaj video dokumentira najmanje 54 slučaja, u razdoblju između 29. rujna i 10. studenog 2018. godine, u kojima je hrvatska policija koristila fizičku silu protiv migranata. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je odlučno demantirala prekomjernu uporabu sile od strane hrvatske policije.

Iako je glas ksenofobne ekstremne desnice u Europi u porastu posljednjih godina, ipak postoji snažan pokret nevladinih organizacija koje se suprotstavljaju ovakvom trendu. Usporedo sa namjerom koja stoji iza Rezolucije 55/93, mnoge nevladine organizacije u Zagrebu i širom Hrvatske, teže cilju da se migrante učini vidljivim.

Today is the International Migrants Day. It is celebrated around the world because on this very day, the General Assembly of the UN adopted resolution 55/93 on the International Convention on the Protection of the Rights of All Migrant Workers and Members of their Families in 1990. The international community has used the 18th of December to highlight the human rights of migrants. Making migrants' voices heard is the common goal throughout International Migrants Day events.

As this day receives attention in many countries, intergovernmental and non-governmental organizations through the distribution of information on human rights and fundamental political freedoms of migrants, there were plenty of events dealing with this topic around this time. Alongside with this, goes the 20th anniversary of the UN Declaration on Human Rights Defenders, in which, for the first time, the minimum standards that states have to ensure for smooth and progressive work on protection and promotion of human rights, were summarized.

"Migration is a powerful driver of economic growth, dynamism and understanding. It allows millions of people to seek new opportunities, benefiting communities of origin and destination alike." UN Secretary-General António Guterres further empathized.

Due to the loss of over 3400 refugees worldwide in 2018, the UN declared that ‘Dignity’ should be the theme of 2018’s International Migrants Day.

One important step forward regarding the general subject of global migration was the Marrakesh compact. This Intergovernmental Conference of 164 countries to adopt the Global Compact for safe, orderly and regular migration  takes place in Marrakech, Morocco on the 10th and 11th of December, 2018. The Conference is convened under the auspices of the United Nations General Assembly and is to launch a process of intergovernmental negotiations on migration. Its main goal is it, that world leaders declare and acknowledge that migration affects countries, communities, migrants and their families in different and sometimes unpredictable ways. It is important to mention that the Compact is not legally binding. Its guiding principles reaffirm that States determine their national migration policies and to govern migration with their own laws.    

Although the European Union itself has reassured its support for the compact, most of the rejections come from states within Europe. Countries like Austria, Czech Republic, Hungary, Poland and Slovakia refused to attend the Summit and to sign the compact. The USA already refused Compact last year.

On the occasion of International Human Rights Day, a round table was organised by the Human Rights House Zagreb. A discussion with several speakers of local, as well as of international NGOs, was held about the struggles with right wing political agendas. At the round table Ivan Novosel presented a published Report about the current situation of Human Rights Defenders in Croatia.

The guests of the conference, besides Ivan Novosel, were Asja Korbar, from the organisation “Are you Syrious?”, Maddalena Avon, from Centar za mirovne studije, Susanna Carta, from the Migration Policy Group Europe, as well as Tanja Vlašić, from the Ombudsman office in Zagreb. By forming a panel discussion, the guests were debating about the current situation of their organisations as well as about exchanging experiences among each other.  

Thereby, the main focus of the discussion was to raise awareness about the struggles that NGOs face when it comes to humanitarian work all over Europe, especially when working with migrants. In this regard, one of the key problems that was mentioned in Ivan’s report is the discrediting and delegitimizing of Human rights defenders in public by ultra-right-wing and populist politicians.

Maddalena Avon a volunteer of the CMS therefore empathizes that the current problems many NGOs are dealing with, when working to help migrants, are rather to be seen as a gradual escalation, than a sudden development that took place. She said: “I would like to underline [that] this is not something that happened out of the blue […], but is an escalation that we are witnessing in the last years.” These developments surely experience a dramatic up rise during the refugee crisis in the years of 2015 and 2016. At the same time, she draws attention to the great responsibility of the media, which in her opinion, is not pursued correctly. As a way to combat these developments, she appeals to the cooperation of the various organizations within Europe to exchange knowledge and to find solutions for problems that are equally threatening many NGOs. “[…] let the world know what is happening and be transparent.”

Susanna Carta, a member of the Migration Policy Group Europe, confirmed Maddalenas point in her speech. Her organisation implemented what Maddalena suggested as a solution, which is to form partnerships with other organisations and to bring the problems, that all of them are struggling with, to a european level. By launching the first campaign about migration, via a so called European citizen initiative, they consulted networks of other organisations all around Europe. This initiative is, according to Susanna Carta, “… the most efficient … direct democracy tool that we have … because it allows a campaign to make concrete changes.”

According to many NGOs operating within Croatia, these concrete changes are desperately needed as especially the Bosnian-Croatian border became a flashpoint on migration routes to Europe. Just recently a video that shows Croatian police men carrying out expulsions of migrants by using violence caused and outcry among those NGOs. According to certain Human rights groups these police operations are illegal. The video appears to document at least 54 cases of police use of physical force during the time between the 29th of September and the 10th of October 2018. Ministry of interior of Republic of Croatia strongly denied use of force out of proportion by Croatian police.   

Besides the fact that xenophobic right wing voices within Europe are on the rise over the last years, there is still a vigorous movement of NGOs opposing to this trend. Perfectly in line with the intention behind resolution 55/93, many NGOs in Zagreb, and also all around Croatia and Europe, pursue the goal of making migrants' voices heard.