Vijesti ROMI.HR

/
Print - KONFERENCIJA O NACIONALNIM MANJINA I REGIONALNIM I MANJINSKIM JEZICIMA

KONFERENCIJA O MANJINAMA I MANJINSKIM JEZICIMA

4. 7. 2018.
1 KONFERENCIJA O NACIONALNIM MANJINA I REGIONALNIM I MANJINSKIM JEZICIMA
Foto: CoE
KONFERENCIJA O NACIONALNIM MANJINA I REGIONALNIM I MANJINSKIM JEZICIMA

Povodom obilježavanja dvadesete godišnjice od stupanja na snagu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima održana je u Strasbourgu Konferencija o nacionalnim manjinama i regionalnim i manjinskim jezicima.

ROMI.HR

Kao dio aktivnosti u sklopu šestomjesečnog predsjedanja Republike Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe u Strasbourgu je održana dvodnevna Konferencija o nacionalnim manjinama i regionalnim i manjinskim jezicima. Konferenciju je otvorila Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Na otvaranju je sudjelovao i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland, profesorica Vesna Crnić-Grotić, predsjednica Odbora stručnjaka za Europsku povelju o manjinskim i regionalnim jezicima Vijeća Europe, Antonija Petričušić, članica Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina i brojni drugi sudionici.

Konferencija je, kako je naglasila ministrica  Pejčinović Burić, posvećena obilježavanju 20. godišnjice stupanja na snagu Okvirne konvencije o zaštititi nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, najvažnijih međunarodnopravnih instrumenata za zaštitu nacionalnih manjina na europskoj razini.

U svom obraćanju, ministrica Pejčinović Burić je naglasila kako je Hrvatska bila među prvim potpisnicama Okvirne konvencije o zaštititi nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, što svjedoči o važnosti koju Republika Hrvatska pridaje pitanju zaštite nacionalnih manjina. Ministrica se svrnula na hrvatsko zakonodavstvo u ovom području, naglasivši kako Hrvatska prednjači u broju ustavno priznatih nacionalnih manjina u Europi. Ovo pitanje u Hrvatskoj je regulirano Ustavnim zakonom o zaštiti nacionalnih manjina, u koji su ugrađene odredbe navedenih instrumenata Vijeća Europe. Za daljnje unaprjeđenje prava nacionalnih manjina, naglašena je važnost dijaloga s njihovim predstavnicima i nadležnim institucijama.

Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina usvojilo  je Vijeće Europe u Strasbourgu, 10. studenoga 1994. godine. Odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju  konvencije za zaštitu nacionalnih manjina donio je Hrvatski sabor u rujnu 1997. godine, a stupila je na snagu 1. veljače 1998. godine. Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, u svrhu zaštite i promidžbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi. Odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Europske povelja o regionalnim i manjinskim jezicima donio je Hrvatski sabor u listopadu 1997. godine, a Europska povelja je stupila na snagu 1. ožujka 1998. godine.

 

 

 

Pitali smo Antoniju Petričušić, članicu Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina kako ocjenjuje rezultate ove Konferencija o nacionalnim manjinama i regionalnim i manjinskim jezicima?

 

Nedavna konferencija u Strasbourgu iskaz je da je naša Vlada predana ostvarivanju prava nacionalnih manjina. Štoviše, da to područje smatra bitnom sastavnicom i svoje nacionalne i vanjske politike, jer je učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina istaknula za prioritetnu aktivnosti tijekom svoga predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe.

Konferencija je okupila širok krug sudionika: diplomate, političare, ministre, aktiviste, službenike i znanstvenike. To je snaga ovakvih skupova, jer će se različitim kanalima prenijeti sadržaj konferencije. A isti je, ukratko, sljedeći: mehanizme praćenja ostvarivanja Okvirne konvencije o zaštititi nacionalnih manjina i Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima treba ne samo i u budućnosti primjenjivati i osnaživati kako bi se manjinska prava učinkovito štitila, već ih treba prilagođavati društvenim izazovima poput rastuće društvene nejednakosti, migracija, međudržavnih prijepora koji utječu na nacionalne manjine i općenite erozije multilateralizma.

Treba  pronalaziti rješenja za izazove zajedničke mnogim državama dogovorom i suradnjom medu njima, ali i korisnom upotrebom bujajućih tehnoloških inovacija s kojima se svi građani susreću u doba sveprisutne digitalizacije. Poruka koju je konferencija nastojala prenijeti je da tehnološke inovacije treba koristiti na efikasan i produktivan način za poboljšanje učenje jezika manjina, omogućavanja njihova pristupa javnoj upravi i drugim uslugama države.

Zaključno, novo doba traži nove pristupe za učinkovito ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Poticaj za te pristupe poslan je s razine Vijeća Europe državama članicama. Sad je na svakoj od država da odgovori mijenjanjem i unapređivanjem svojih nacionalnih manjinskih politika.

 

Galerija slika:

Povratak na sve vijesti