Vijesti ROMI.HR

/
Print - PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA “GOVOR MRŽNJE U HRVATSKOJ”

KOLIKO JE U DRUŠTVU PRISUTAN GOVOR MRŽNJE

3. 4. 2017.
 PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA “GOVOR MRŽNJE U HRVATSKOJ”
Foto/ RNV Arhiva
PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA “GOVOR MRŽNJE U HRVATSKOJ”

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja “Govor mržnje u Hrvatskoj”. To je prvo multidisciplinarno istraživanje govora mržnje u kontekstu javnog diskursa u Hrvatskoj.
 

Autor: ROMI.HR

Rezultate istraživanja fenomena govora mržnje u Hrvatskoj, kao i zbornik radova, predstavili su izv. prof. dr. sc. Enes Kulenović, prof. dr. sc. Zoran Kurelić, te izv. prof. dr. sc. Nebojša Blanuša. Urednik zbornika radova je Enes Kulenović, dok su ostali radovi istraživačica i istraživača s Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Rijeci.

U zborniku su, između ostalog, obrađena pitanja poput normativne opravdanosti zakonske regulacije govora mržnje, balansa između temeljnog prava na slobodu govora i ograničavanja jezika netrpeljivosti u javnom govoru, kao i normativnih razloga sankcioniranja takvog govora. Ovim pitanjima se u okviru projekta pristupalo na nekoliko razina. Na normativno-teorijskoj razini govor mržnje stavlja se pred ideal slobode govora u suvremenim liberalno demokratskim državama. Na normativno-pravnoj razini preslikavaju se već postojeća riješenja i prakse u pravnoj dimenziji sankcioniranja govora mržnje u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Na razini medijske analize govori se o različitim oblicima govora mržnje i specifičnostima tradicionalnih i online medija u njihovu doprinosu smanjenju ili povećanju te vrste javnog diskursa, navodi Enes Kulenović u Uvodu zbornika radova.

Statistika istraživanja na razini stavova građana Hrvatske govori da 80% ispitanika smatra da zakonski treba sankcionirati izravno pozivanje na nasilje i diskriminaciju.

Kada je u pitanju pozdrav "Za dom spremni" postoji svojevrsna mrtva utrka, imamo prepolovljen naš uzorak i to je jasan indikator jednoga rascjepa. Kada dođemo kod isticanja komunističkog znakovlja tu imamo vrlo jasnu situaciju, preko 60% građana bi zabranilo, odnosno zakonski sankcioniralo takav simbolički oblik govora mržnje, istaknuo je Nebojša Blanuša.

Zbornik, između ostalog, sadrži i radove koji se tiču govora mržnje u hrvatskim medijima te zakonske regulacije poricanja holokausta.

Značaj ovog projekta ogleda se i u odgovoru na manjak istraživanja fenomena govora mržnje u hrvatskoj akademskoj zajednici te i činjenici porasta govora mržnje u javnom prostoru u prethodne dvije godine, ali i nepostojanosti i nedosljednosti u primjeni zakona kojima se reguliraju izrazi mržnje u javnosti.

 
Povratak na sve vijesti