Vijesti ROMI.HR

/
Print - PRIJEDLOG NOVOG OVRŠNOG ZAKONA

SAVJETOVANJE O NOVOM OVRŠNOM ZAKONU

4. 1. 2019.
PRIJEDLOG NOVOG OVRŠNOG ZAKONA

Nakon višegodišnjih najava i čekanja Ministarstvo pravosuđa je krenulo u proces donošenja novog Ovršnog zakona. Prvim danom 2019. godine otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga novog Ovršnog zakona. Dobra je to, nadamo se, vijest za stotine tisuća građana Hrvatske čija imovina je ovršena, a među njima je i veliki dio pripadnika romske nacionalne manjine. Savjetovanje je otvoreno do 1. veljače 2019. godine i svi zainteresirani su pozvani da upute svoje prijedloge i primjedbe novi Ovršni zakon.

Autorica: Adrijana Nikitović

Ministarstvo pravosuđa je, obrazlažući to poteškoćama u primjeni postojećeg Ovršnog zakona i radi pojednostavljenja, povećanja efikasnosti provedbe Ovršnog zakona, zaštite dostojanstva ovršenika i pojeftinjenja postupka, predložilo donošenje novog Zakona. Sukladno zakonskoj obvezi, Ministarstvo je otvorilo javno savjetovanje o nacrtu prijedloga ovršnog zakona. Nakon provedene rasprave Ministarstvo ima dužnost razmotriti sve primjedbe i prijedloge, a nakon toga utvrditi konačni prijedlog zakona koji zatim prolazi proceduru prihvaćanja u Vladi Republike Hrvatske i nakon toga ga Vlada upućuje u Hrvatski sabor gdje se o Zakonu provodi rasprava i odlučivanje.

Otvaranje javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona o ovrsi je od velikog značaja jer se na izmjenu postojećeg Zakona dugo čekalo i jer je vrlo veliki broj građana, čak oko 330 tisuća, trenutno pod ovršnim postupkom odnosno nalazi se u kategoriji ''blokiranih''.

Ukupan dug građana i gospodarstva na čiju naplatu se primjenjuje Ovršni zakonu je premašio nevjerojatnih 42 milijarde kuna. Posebno strašni su podaci, prema istraživanjima udruge Franak, kako je broj ovrha stambenih objekata narastao sa 15 stanova, odnosno 107 kuća 2006. godine, na 502 stana, odnosno 1506 kuća u 2011. godini.  

Prema tekstu nacrta prijedloga novog Ovršnog zakona, s proklamiranim ciljem uravnoteženja i unapređenja Zakona, najznačajnije promjene će, prema najavi Ministarstva biti vraćanje ovršnog postupka pod isključivi nadzor suda i pokretanje i vođenje postupka elektronički.

Predviđeno je i uvođenje pred-postupka u vidu opomene dužniku prije donošenja rješenja o ovrsi, a troškovi postupka bi trebali biti smanjeni i fiksirani.  U cilju zaštite dostojanstva građana nacrt novog Ovršnog zakona proširuje kruga kategorija primanja izuzetih od ovrhe i povećanje stupnja sigurnosti dostave pismena u ovršnom postupku. U skladu s pravom na dom, prema Nacrtu, ovršenik se u zimskom periodu neće moći deložirati iz nekretnine u kojoj živi. Ove izmjene je ministar Bošnjakovć najavio još u rujnu 2018., ali nije sigurno kada će Zakon doista i biti izmijenjen.

Trenutno važeći Ovršni zakon je usvojen 2012. godine uz izmjene i dopune 2013., 2014., 2016., te je posljednji put mijenjan u srpnju 2017. godine, na zahtjev MOST-a. MOST, Živi zid i Snaga su  2017. godine inicirali izmjene postojećeg Zakon na način da se iznos do kog se ne može provesti ovrha poveća sa 20.000 kuna na 50.000 kuna, te uvođenje apsolutni rok za zastaru nakon 10 godina za provođenje ovrhe kako bi se spriječilo da dužnici budu dužni doživotno ili da njihovim dugovima budu opterećeni njihovi nasljednici. Također su se zalagali za zabranu ovrhe na jednoj stambenoj nekretnini koja je opterećena hipotekom, ako je ovršenik isplatio iznos koji odgovara iznosu glavnice duga.

Najčešće kritike koje se upućuju postojećem Zakonu o ovrsi se odnose na to da troškovi odvjetnika i javnih bilježnika nadmašuju uvjetovani dug, te neučinkovitost primjene zakona  s obzirom da se dugovi ne smanjuju njegovom primjenom već uvećavaju zbog visokih troškova ovršnog postupka i zateznih kamata. Predmet kritika je i odredba po kojoj Zakon omogućava naplatu duga preko poslodavaca ili Mirovinskog ako ovršeni ima stalna primanja.

Među kritičarima Zakona o ovrsi se posebno ističe Mislav Kolakušić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda. On ističe da onaj tko nije platio na vrijeme mora imati sankciju, ali da se sporovi u Hrvatskoj dugo rješavaju i da su zatezne kamate previsoke.  Prema njegovom mišljenju: ,,Najveći problem je visoka zatezna kamata. Mi moramo krenuti unazad i ograničiti zateznu kamatu ili reći da ona može biti 2-3%“. Kolakušić tvrdi da je protuustavno da javni bilježnici donose ovršne odluke i to stanovište zastupa i Sud Europske unije koji  naglašava da se ovršne odluke javnih bilježnika ne mogu provoditi u državama Europske Unije. Jedan od primjera je presuda Europskog suda u slučaju njemačkog državljanina Svena Klausa Tederahna koji je uložio prigovor protiv rješenja o ovrsi kojim mu je pulsko komunalno poduzeće pokušalo naplatiti dug od 13 eura za parking. Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam 'suda' pa stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove. Pored navedenog, Kolakušić zagovara stav da svaka stranka u postupku treba snositi svoj trošak i tvrdi da na taj način neće biti uvećavanja troškova ovrhe za 700% ili 1000%.

 

Galerija slika:

Povratak na sve vijesti