Vijesti ROMI.HR

/
Print - RADIONICA O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

ODRŽANA RADIONICA O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

6. 6. 2018.
RADIONICA O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

U sklopu projekta Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje diskriminacije održana je dvodnevna radionica u organizaciji Kuće ljudskih prava Zagreb, Inicijative mladih za ljudska prava i Europske antirasističke mreže.

Autorica: Magda Anastasijević

Projekt Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje diskriminacije ima za cilj unapređenje mehanizama zaštite od diskriminacije i rasizma na lokalnom nivou kroz suradnju gradova i organizacija civilnog društva, te razvoj strategija za promociju tolerancije i uključivosti. U sklopu ovog projekta, koji provode Kuća ljudskih prava Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava i Europska antirasistička mreža (EGAM) održana je radionica 4. i 5. lipnja 2018. godine u Hotelu Panorama. Na radionici su sudjelovali predstavnici civilnog društva i gradskih uprava iz više gradova u Hrvatskoj, među kojima su Varaždin, Rijeka, Sisak, Knin, Kašteli i Zagreb. Projekt Mreža gradova i civilnog društva za suzbijanje diskriminacije financiran je sredstvima Europske unije.

Uvodno izlaganje održala je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice. Ona je upoznala sudionike radionice s normativnim okvirom za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj. Istakla je da Ured Pučke pravobraniteljice primjećuje nedostatak edukacije kada je riječ o normativnim mehanizmima za suzbijanje diskriminacije, te je ovim izlaganjem pokušala skrenuti pozornost sudionika na to što je diskriminacija i kako je spriječiti.

Mjere za suzbijanje diskriminacije utemeljene su u međunarodnom pravu, europskom, te nacionalnom, hrvatskom pravu. U nacionalnom pravu uređeno je kroz Ustav, Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Kazneni zakon i druge zakone  i podzakonske akte. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije (ZSD) u Republici Hrvatskoj da bi govorili o diskriminaciji moraju postojati dvije pretpostavke. Prva ja osnova po kojoj se nekog diskriminiralo (spol, boja kože itd.) a, druga je diskriminatorno ponašanje tj. ponašanje koje pojedinca po jednoj od zakonom utvrđenih osnova diskriminacije stavlja u nepovoljniji položaj.

Šimonović Einwalter istakla je da su gradovi i općine važne za suzbijanje diskriminacije jer su najbliži građanima. ZDS se primjenjuje na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga je bitno da su službenici i namještenici upoznati sa odredbama ZDS-a kako svojim postupanjem ne bi diskriminirali kao i zbog promotivne i preventivne aktivnosti.

Kao primjer dobre prakse suradnje grada i civilnog društva na suzbijanju diskriminacije naveden je IPA Projekt: Poticanje provedbe Strategije za uključivanje Roma na lokalnoj i regionalnoj razini  koji je Romsko nacionalno vijeće u suradnji s  Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć – Vukovar i više jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojima Romi žive u značajnom broju provelo od 2015. do 2017. godine. Cilj projekta bio je kroz dijalog i suradnja između lokalne i područne samouprave s jedne strane i lokalnih romskih zajednica s druge potaknuti provođenje Nacionalne strategije i rješavanje problema romske zajednice na razini lokalne i područne samouprave.

U drugoj sesiji radionice Klara Horvat i Dženana Kalamujić iz Kuće ljudskih prava Zagreb su istakle neke međunarodne primjere dobrih praksi gradova koji su radili na suzbijanju diskriminacije. Primjeri uglavnom dolaze iz gradova okupljenih u Europsku koaliciju gradova protiv rasizma (ECCAR). ECCAR čini 121 grad iz 24 države, ali još nijedan grad iz Hrvatske nije član. Navedeni su primjeri Potsdama, Barcelone, Graza i drugih gradova koji kroz edukaciju svojih građana i zaposlenih u lokalnim samoupravama rade na suzbijanju diskriminacije kroz povećavanje građanske participacije i uključivanje djece u funkcioniranje grada. Nakon toga su sudionici radionice, koji su došli iz gradova u Hrvatskoj, podijelili svoja iskustva, dobra i loša, s projektima koji su za cilj imali suzbijanje diskriminacije.

Na kraju prvog dana izlaganje je držala Jana Bolat Radić iz Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava Grada Zagreba. Ona je predstavila rad gradskog Ureda koji se sastoji, pored ostalog, iz izrade strateških dokumenata i suradnje sa civilnim društvom. Ured za međugradsku i međunardocnu suradnju i promicanje ljudskih prava Grada Zagreba tako ima Službu za nacionalne manjine koja radi na unapređivanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina, planiranju i realizaciji sredstava za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, kao i europskim projektima za uključivanje Roma. Istakla je i da Graz Zagreb ima Akcijski plan za provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020. koji je usvojen 2017. godine i važi do kraja 2018. godine, Naglasila je kako je Grad Zagreb donio svoj Akcijski plan nakon što je duže čekao donošenje Akcijskog plana na državnoj razini koji ni do danas nije donesen.

Drugog dana, radionice su se odvijala u skupinama i bile su usmjerene na procese strateškog planiranja aktivnosti za suzbijanje diskriminacije na lokalnoj razini. Umjesto zaključnih razmatranja, poveo se razgovor o posebnim problemima u gradovima i koje su dobre mogućnosti za njihovo rješavanje.

 

Galerija slika:

Povratak na sve vijesti