Vijesti ROMI.HR

/
Print - ZLOČINI PROTIV NOVINARA NAJČEŠĆE BEZ KAZNE

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NEKAŽNJAVANJA ZLOČINA NAD NOVINARIMA

2. 11. 2019.
ZLOČINI PROTIV NOVINARA NAJČEŠĆE BEZ KAZNE

Međunarodni dan borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima obilježava se svake godine 2. studenog i podsjeća nas da, iako živimo u demokratskom i pravno uređenom društvu, sloboda govora i objektivnog izvještavanja i dalje ima „cijenu“ koju neki novinari skupo plaćaju.

Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima obilježava se 2. studenog, odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2015. godine o usvajanju Rezolucije (A/RES/68/163) o sigurnosti novinara i pitanju nekažnjavanja. Dan je izabran u znak sjećanja na dvoje francuskih novinara koji su ubijeni 2013. godine, u gradu Kidalu u sjevernom djelu Republike Mali, u Africi. Oni su, nakon što su intervjuirali lidera MNLA, tuareške separatističke grupe, oteti, a zatim ubijeni. Njihova tijela pronađena su 12 km od grada Kidala.

UNESCO je izrazio zabrinutost zbog nekažnjavanja i iznio podatak da je u periodu između 2006. i 2017. godine ubijeno 960 novinara zbog dok su radili svoj posao. To znači da je u prosjeku svakog četvrtog dana jedan novinar izgubio život, a čak devet od deset počinitelja zločina protiv novinara nije kažnjeno.

Novinari širom svijeta svakodnevno se susreću s uvredama, prijetnjama i napadima uglavnom od strane vladinih dužnosnika, organiziranog kriminala i terorističkih skupina. Politički lideri često podstiču takva ponašanja prema novinarima, nazivajući ih neprijateljima naroda i izdajnicima, a nerijetko i zatvarajući ih ili vršeći pritisak koji rezultira otpuštanjem novinara. Mnoge vlade vrše nadzor i cenzuru kao dio nastojanja da uguše slobodne i nezavisne medije.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da je položaj novinara u Hrvatskoj izrazito loš. Zastupljeni su govor mržnje, uvrede, prijetnje te fizički napadi, a sve je to u svrhu zaplašivanja ili uništavanja ugleda novinara do mjere u kojoj će oni odustati od objektivnog izvještavanja. Unatoč brojnim zakonima, novinari koji profesionalno, savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao najčešće su prepušteni sami sebi i vrlo često nemaju zaštitu nadležnih tijela. Trenutno se protiv novinara vodi preko 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, na što Hrvatsko novinarsko društvo odgovara zahtjevom upućenim političkim i financijskim moćnicima da prestanu zloupotrebljavati tužbe kao sredstvo pritiska, već inzistira na procesuiranju nasilnika odnosno napadača na novinare.

Sustavi zaštite novinara vrlo su krhki, a učestali sudski progoni i donošenje osuđujućih presuda stvara sliku novinara kao neprijatelja naroda.

U još težem položaju se nalaze novinari u manjim sredinama koji su neposrednije izloženi napadima lokalnih moćnika koji nakon tog, vrlo rijetko budu izloženi sankcijama.  Kako navodi Kuća ljudskih prava, u Hrvatskoj je tokom 2015. i 2016. godine zabilježeno ukupno 75 slučajeva fizičkih i verbalnih napada na novinare. Na ozbiljnost situacije u Hrvatskoj upozorio je i Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muiznieks, naglasivši kako napadi na novinare moraju biti tretirani s posebnom ozbiljnošću, te da institucije moraju poslati jasnu poruku o neprihvatljivosti napada na novinare.

Porazan je i podatak Reportera bez granica, međunarodne nevladina organizacija sa sjedištem u Parizu koja zagovara slobodu tiska i medija, da je Hrvatska tek na 64. mjestu od ukupno 180 zemalja na njihovom indeksu slobode medija što za zemlju članicu Evropske unije nije prihvatljiva pozicija.

Na današnji dan, kao zajednica i kao neprofitni medij, ukazujemo na pravo da informiramo i  da budemo istinito informirani o novostima iz zemlje i svijeta, a da to za posljedicu nema ugrožavanje psihičkog i fizičkog integriteta novinara, te tražimo da se svi napadi na novinare sankcioniraju i tako pošalje poruka svima da su napadi na novinare neprihvatljivi u slobodnom demokratskom društvu.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti